%0 Journal Article
%T Se£¿i u Plitvi£¿kim jezerima
%A Pasari£¿
%A Miroslava
%A Slavi£¿ek
%A Lasta
%J -
%D 2016
%X Sa£¿etak Poduzeta su visokofrekventna mjerenja razine vode u dva najve£¿a plitvi£¿ka jezera, u Pro£¿£¿u i u Kozjaku, kako bi se istra£¿ili se£¿i. Mjerenja su ra£¿ena s intervalom uzorkovanja od 1 minute tijekom perioda od 46 dana i to na dva suprotna kraja u svakom jezeru, £¿to je dalo informaciju i o me£¿usobnom odnosu faza. Izra£¿unati su spektri snage kako bi se odredili periodi vlastitih modova. Opa£¿eni maksimimi su interpretirani uz pomo£¿ teorijskih rezultata, dobivenih jednostavnom numeri£¿kom metodom Defanta, pri £¿emu su se koristile dvije razli£¿ite povijesne batimetrije. Jezero Pro£¿£¿e oscilira s periodima od 8,5 min, 5,0 min, 3,3 min i 2,2 min, £¿to odgovara redom modu se£¿a s jednom, dvije, tri i pet £¿vornih linija, dok se mod s £¿etiri £¿vorne linije (oko 2,5¨C2,7 min) nije znatnije pobudio tijekom eksperimenta. Jezero Kozjak oscilira s periodima 9,0 min, 4,9 min te 2,6 min, £¿to odgovara redom prvom, drugom i £¿etvrtom modu, peti mod se vjerojatno odvija na periodu od 1,9 min dok se tre£¿i mod (~ 3,4 min) nije pobudio; dublji podbazen Kozjaka oscilira svojim vlastitim osnovnim modom na periodu 2.3 min. Neslaganje izme£¿u opa£¿enih i izra£¿unatih perioda mo£¿e se pripisati manjkavostima batimetrije kojom je opisan bazen, naro£¿ito u slu£¿aju Pro£¿£¿a, ali i promjeni dubine jezera uslijed trajnog procesa rasta sedre
%K Plitvice
%K se£¿i
%K periodi
%K batimetrija
%K rast sedre
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=240197