%0 Journal Article
%T Arheolo£¿ka istra£¿ivanja £¿pilje Kukova pe£¿ iznad Brse£¿ina, Grad Dubrovnik
%A Perki£¿
%A Domagoj
%J -
%D 2018
%X Sa£¿etak Tijekom listopada 2017. godine obavljena su arheolo£¿ka istra£¿ivanja £¿pilje Kukova pe£¿ iznad Brse£¿ina. Istra£¿ivanja su obavili djelatnici Arheolo£¿kog muzeja Dubrova£¿kih muzeja u suradnji sa speleolozima speleolo£¿kog kluba Ursus spelaeus iz Karlovca. Na osnovu provedenih istra£¿ivanja mo£¿emo govoriti o povremenom kori£¿tenju £¿pilje u rasponu od oko 7 tisu£¿a godina. Najstariji nalazi su iz razdoblja srednjeg i kasnog neolitika. Zatim slijedi najintenzivnije kori£¿tenje £¿pilje u razvijenom eneolitiku i po£¿etkom ranog bron£¿anog doba, odnosno krajem 3. i po£¿etkom 2. tisu£¿lje£¿a prije Krista. Iz tog vremena je prona£¿eno najvi£¿e kerami£¿kih nalaza, u najdebljem kulturnom sloju. Ne£¿to rje£¿e, ali ipak prisutno je kori£¿tenje £¿pilje kroz srednje bron£¿ano i mla£¿e £¿eljezno doba. Rimskodobne nalaze ulomaka amfora tipa Lamboglia 2 te jednu bron£¿anu kopljasto-streli£¿astu fibulu treba promatrati u kontekstu ilirskih zajednica i njihovih kontakata s rimskom civilizacijom. Iz nemirnih kasnoanti£¿kih razdoblja krajem 4. st. posl. Kr. potje£¿u pojedini ulomci sjevernoafri£¿kih cilindri£¿nih amfora te jedan bron£¿ani as cara Arkadija (suvladar cara Teodosija I Velikog od 383., odnosno car isto£¿nog rimskog carstva 395-408. posl. Kr.), kovan u Sisciji (Sisak) 384-387. posl. Prve slijede£¿e nalaze imamo iz razvijenog novog vijeka, koji mo£¿da nisu toliko brojni, koliko su vrijedni i atraktivni. Rije£¿ je o skupnom nalazu 6 komada zlatnog, srebrenog i bron£¿anog novca, koji potje£¿e iz Venecijanskih, Austrijskih i Dubrova£¿kih kovnica novca, zajedno s 4 £¿eljezne udice, 2 man£¿ete, sveta£¿kom medaljicom i privjeskom od zuba morskog morskog sisavca (dupin ?) s bron£¿anom kapicom. Zadnje funkcionalno kori£¿tenje £¿pilje bilo je tijekom domovinskog rata. Za sada se mo£¿e pretpostaviti kako je £¿pilja Kukova pe£¿ uglavnom kori£¿tena kao povremeno stani£¿te (neolitik, eneolitik, bron£¿ano doba) te kao skloni£¿te ili zbijeg uslijed nemirnih razdoblja ili lo£¿ih vremenskih (ne)prilika (mla£¿e £¿eljezno doba, kasna antika, novi vijek). Me£¿utim, ne treba isklju£¿iti ni ostale funkcije, prije svega u smislu nekropola. Tome u prilog idu i ulomci ljudskih kostiju (tri ulomka lubanje i ulomak mandibule), koji iako malobrojni, upu£¿uju na takvu mogu£¿nost, u razdoblju samog kraja eneolitika i kraja bron£¿anog doba. U svakom slu£¿aju, potrebno je nastaviti s daljnjim arheolo£¿kim istra£¿ivanjima, u cilju dobivanja novih spoznaja o najranijim razdobljima i kulturama isto£¿no jadranske obale, njihovom razvoju te postepenom prijelazu u povijesna razdoblja od antike do novog vijeka
%K Kukova pe£¿
%K arheologija
%K Brse£¿ine
%K Dubrovnik
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=307534