%0 Journal Article
%T Bioremedijacija zauljenog otpada iz procesa naftnog rudarstva
%A El Sabeh
%A Karim
%A Gaurina Me£¿imurec
%A Nediljka
%A Novak Mavar
%A Karolina
%J -
%D 2019
%X Sa£¿etak Tijekom aktivnosti procesa istra£¿ivanja i eksploatacije ugljikovodika mogu£¿e je zaga£¿enje okoli£¿a uslijed nastanka otpada i pojave izvanrednih doga£¿aja koji za posljedicu imaju istjecanje ugljikovodika. Radi izbjegavanja £¿tetnih utjecaja na okoli£¿ kompanije po£¿tuju stroge standarde i implementiraju odgovaraju£¿e mjere za sprje£¿avanje ili smanjenje £¿tetnog djelovanja otpada na okoli£¿. Na dana£¿njem stupnju razvoja naftne kompanije primjenjuju razli£¿ite metode obrade zauljenog otpada (talozi iz naftnih spremnika, tlo one£¿i£¿£¿eno ugljikovodicima, otpadna uljna isplaka i sl.), a jedna od njih je i bioremedijacija. Pri obradi otpada one£¿i£¿£¿enog ugljikovodicima procesom bioremediacije koriste se mikroorganizmi, gnojivo, oksidanti te razli£¿iti aditivi u cilju smanjenja ukupnog sadr£¿aja ugljikovodika. Bioremedijacija je relativno spor proces, zahtjeva velike povr£¿ine zemlji£¿ta, £¿esto provo£¿enje testova i analiza kako bi se postigao £¿eljeni rezultat, odnosno zauljeni otpad pretvorio u koristan proizvod, neopasan za okoli£¿. Uspje£¿nost procesa bioremedijacije ovisi o razli£¿itim parametrima, kao £¿to su sadr£¿aj vode u tlu, koncentracija kisika, temperatura tla te sposobnost biolo£¿ke degradacije pojedinih komponenti otpada. U radu su prikazani primjeri i rezultati terenske primjene obrade zauljenog otpada i otpadne isplake postupkom bioremedijacije
%K bioremedijacija
%K bu£¿enje
%K proizvodnja
%K isplaka
%K zauljeni otpad
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=330849