%0 Journal Article %T VRTLINA ¨C GOLEMA £¿PILJA VELEBITSKOG PODGORJA %A BO£¿I£¿ %A VLADO %J - %D 2017 %R 10.31953/sz.44.1.3 %X Sa£¿etak Na krajnjem jugu velebitskog Podgorja, izme£¿u Viso£¿ice i Kru£¿£¿ice, na podru£¿ju PP Velebit, nalazi se £¿pilja s £¿etiri jamska ulaza. Od glavnog, najve£¿eg ulaznog otvora (veli£¿ine 40 x 50 m), koji £¿ini jama duboka sedamdesetak metara, £¿pilja se pru£¿a u smjeru sjeverozapada, gotovo pravocrtno, u duljini 900 m i dubine 195 m. £¿irina £¿piljskog kanala je 20 ¨C 80 m £¿to je £¿ini posebno zanimljivom. Prvi ju je istra£¿io, opisao te izradio njezin nacrt Senjanin Ivan Kraja£¿ 1932., a nastavili speleolozi iz Zagreba. U istra£¿ivanju Velebita 1961. zagreba£¿ki su speleolozi ponovno istra£¿ili £¿pilju i topografski ju snimili. Jedno samostalno istra£¿ivanje obavio je Jerko Malinar (SO PDS Velebit iz Zagreba) 1978. i negdje pri kraju £¿pilje prona£¿ao novi kanal sa sifonskim jezerom, ali ga nije snimio. Ekipa zagreba£¿kih speleologa posjetila je Vrtlinu 2000. god. radi fotografiranja, i usput tra£¿ila nove dijelove, ali Malinarov kanal nije prona£¿la. Zadarski planinar Slavko Tomerlin 1987. ugradio je (uz pomo£¿ speleologa) £¿eli£¿nu sajlu za pridr£¿avanje kod silaza niz strmu stijenu ulazne jame, duboke £¿etrdesetak metara (do vrha sipara). £¿pilju su posje£¿ivali i planinari i speleolozi, a zadnjih godina mnogo puta i biospeleolozi, prou£¿avaju£¿i floru ulaznog dijela £¿pilje i faunu njezine unutra£¿njosti. Najve£¿a zanimljivost £¿pilje su golemi podzemni prostori s golemim kamenim blokovima palim sa stropa, ali i prekrasni £¿piljski ukrasi (saljevi, stalagmiti i stalaktiti u raznim bojama, te ekscentri£¿ne sige s velikim vidljivim kristalima). Jo£¿ je 1932. Ivan Kraja£¿ predlagao £¿pilju za turisti£¿ko ure£¿enje, £¿to je prijedlog i danas, kada za to postoje mnogo ve£¿e tehni£¿ke mogu£¿nosti %K Podgorje %K £¿pilja %K istra£¿ivanje %K prostornost %K turizam %U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=281757