%0 Journal Article
%T PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA
%A £¿ULJAT
%A SINTIJA
%J -
%D 2017
%R 10.31953/sz.44.1.24
%X Sa£¿etak Rad obra£¿uje na£¿ine knji£¿evne artikulacije Podgorja u pripovjednoj prozi Vjenceslava Novaka (Pavao £¿egota, Pod Nehajem, Posljednji Stipan£¿i£¿i, Tito Dor£¿i£¿, Dva svijeta). Podgorje nije ubilje£¿eno kao idealizirani zavi£¿ajni prostor na rubu Austrijskoga Carstva, ve£¿ je prometnuto u poeti£¿ko sredstvo propitkivanja osobnog i kolektivnog identiteta dionika toga prostora, £¿iji se marginalni polo£¿aj promi£¿lja i kao posljedica konfliktnih i nepostojanih dijelova hrvatske samobitnosti. Pomak u obradi mjesta pri£¿e iz sredi£¿ta na rub kao i prijelazi izme£¿u semanti£¿kih polja velegrada i provincije £¿ine pripovjednu izvedbu kojom Novak oboga£¿uje svoju realisti£¿ku poetiku, slikaju£¿i razmjere politi£¿ke i klasne tranzicije u razdijeljenomu, zakutnomu hrvatskomu prostoru, predmetu izvanmati£¿ne europske knji£¿evne proizvodnje. Podjelu na sredi£¿te i periferiju proisteklu iz razdiobe politi£¿ke i gospodarske mo£¿i devetnaestostoljetne Europe Novak svojom fikcionalnom konfiguracijom prostora poravnava i kao vrijednosnu razdjelnicu. Dvojbe oko pripadnosti izvornome krajoliku £¿ine narativnu strukturu europskoga realisti£¿koga romana na prijelomu devetnaestog i dvadesetoga stolje£¿a. Pripovjedna topografija Vjenceslava Novaka pro£¿iruje hrvatski okoli£¿ krajolikom manjega primorskoga grada i Podvelebitskoga priobalja £¿ijoj izvornoj prote£¿nosti i raznolikosti pridaje zna£¿enja izrasla iz napetosti u tuma£¿enju odnosa sredi£¿ta i provincije. Novakovi pripovjedni eskursi o posebnosti Podgorja preple£¿u se s op£¿im referencijama geopoliti£¿koga pojma europske provincije £¿to se podjeljuju tomu rubnomu prostoru
%K Vjenceslav Novak
%K pripovjedni prostor
%K Podgorje
%K poetika
%K sredi£¿te
%K rub
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=283689