%0 Journal Article
%T USUSRET £¿ETVRTOM DESETLJE£¿U OD PO£¿ETKA ISTRA£¿IVANJA BENEDIKTINSKE OPATIJE SV. MIHOVILA ARKAN£¿ELA NA RUDINI
%A Mostar£¿i£¿
%A Boris
%A Ple£¿e
%A Tajana
%A Sekuli£¿
%A Petar
%J -
%D 2018
%R 10.21857/9e31lhnrxm
%X Sa£¿etak Benediktinska opatija sv. Mihovila arkan£¿ela na Rudini nalazi se na platou (419 mnv) vinorodnih obronaka Psunja, nedaleko od sela £¿e£¿avac, s kojega se pru£¿a pogled na Po£¿e£¿ku dolinu. Opatija se prvi put spominje u ispravi kralja Bele IV. iz 1250. godine, no pretpostavlja se da su je osnovali pripadnici roda Bori£¿ tijekom druge polovice 12. stolje£¿a, u jeku romani£¿kog stilskog oblikovanja. Redovnici su je zauvijek napustili tijekom druge £¿etvrtine 16. stolje£¿a,neposredno prije osnivanja Po£¿e£¿kog sand£¿aka. Iako je rudinska opatija monumentalno ostvarenje romani£¿kog tipa u sjevernim krajevima Hrvatske (A. Mohorovi£¿i£¿), ve£¿ ga vi£¿e od stolje£¿a prati zla kob koja je po£¿ela ekstenzivnim odvozom kamene gra£¿e u vrijeme M. Rajnera. Naime, iako su istra£¿ivanja potrebna za dokumentiranje, prou£¿avanje i razumijevanje svakog nalazi£¿ta, upravo se na rudinskom primjeru pokazalo istinitim na£¿elo M. Wheelera, prema kojem je svako istra£¿ivanje uni£¿tavanje. Tome je pogodovalo nepostojanje jasnog koncepta obnove i prezentiranja te nedostatno i neadekvatno provedena za£¿tita. Dva desetlje£¿a nakon prestanka prvih radova na rudinskoj opatiji, zbog njezina alarmantnog stanja po£¿elo se s revizijskim istra£¿ivanjima i izradom cjelovite nacrtne dokumentacije radi osmi£¿ljavanja sustavnih koraka potrebnih za konzerviranje i adekvatno prezentiranje toga iznimnog spomenika kasnosrednjovjekovne kulturne ba£¿tine
%K Rudina
%K benediktinska opatija
%K konzerviranje
%K prezentiranje
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=315134