%0 Journal Article
%T Utjecaj prirodnog starenja povr？ine na kvalitetu lijepljenja toplinski modificiranog drva hrasta i bukve
%A Gabrek
%A Gustav
%A Mihulja
%A Goran
%A ？ivkovi？
%A Vjekoslav
%J -
%D 2019
%R 10.5552/drvind.2019.1918
%X Sa？etak U radu je prikazan utjecaj prirodnog starenja povr？ine zbog stajanja u interijeru na kvalitetu lijepljenja toplinski modificiranog drva. U pokusu su kori？tene dvije nemodificirane i toplinski modificirane vrste drva: hrast i bukva. Uzorci su blanjani i lijepljeni MUF ljepilom 2 sata, 1, 2, 6, 10 i 18 dana nakon blanjanja. Mjerena su svojstva lameliranih bukovih i hrastovih gredica, njihova ？vrsto？a na smik, delaminacija i kontaktni kut kako bi se ustanovila (1) prikladnost vrste drva i postupka modifikacije za proces lameliranja te (2) utjecaj produljenog vremena skladi？tenja nakon blanjanja na svojstva lameliranog drva. Op？enito, i prirodna i toplinski modificirana bukovina pokazale su bolje rezultate smi？ne ？vrsto？e i manju sklonost delaminaciji, kao i ni？e kontaktne kutove nego hrastovina i toplinski modificirana hrastovina. Rezultati ispitivanja delaminacije (potpune delaminacije) upu？uju na ovisnost povr？inskog starenja o vremenu. I nemodificirana i toplinski modificirana bukov-ina mogu se uspje？no lamelirati najmanje dva dana nakon blanjanja, dok ni hrastovina ni toplinski modificirana hrastovina zbog sklonosti prekomjernoj delaminaciji nisu prikladne za lameliranje. Rezultati delaminacije mogu biti povezani s mjerenjima kontaktnog kuta. ？vrsto？a lijepljenja na smik nije uvjetovana prirodnim starenjem povr？ine. Me？utim, dok su nemodificirani i toplinski modificirani uzorci bukve imali gotovo jednake vrijednosti ？vrsto？e lijepljenja na smik bez obzira na trajanje povr？inskog starenja, bila je o？ita razlika u smi？noj ？vrsto？i hrastovih nemodificiranih i toplinski modificiranih uzoraka
%K lijepljenje
%K delaminacija
%K modificirano drvo
%K smi？na ？vrsto？a
%K starenje povr？ine
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=328855