%0 Journal Article
%T PROCJENA TJELESNE TEMPERATURE RAZLI£¿ITIM NEINVAZIVNIM METODAMA KOD BOLESNIKA U JEDINICI INTENZIVNOG LIJE£¿ENJA
%A Lovri£¿
%A Bo£¿ica
%A Soldo
%A Bla£¿
%A Soldo
%A Ivana
%J -
%D 2019
%X Sa£¿etak Uvod: Tjelesna temperatura je va£¿an vitalan znak koji daje uvid u pacijentovo zdravstveno stanje. U jedinici intenzivnog lije£¿enja mjerenje temperature standardizirani je postupak koji se provodi vi£¿e puta dnevno i jedan je od osnovnih parametara monitoringa pacijenata. Cilj: Cilj je ispitati postoje li razlike u izmjerenim vrijednostima tjelesne temperature ovisno o na£¿inu mjerenja temperature. Tjelesna temperatura mjerena je alkoholnim toplomjerom aksilarno, na membrani tympani i temperaturnom sondom koja je flasterom fiksirana na ko£¿u i provodila je 24-satni monitoring temperature tijela. Specifi£¿ni ciljevi ove studije bili su ispitati je li: du£¿ina hospitalizacije, prehrana bolesnika, pokrivenost bolesnika, vrijeme mjerenja temperature, priklju£¿enost na mehani£¿ku ventilaciju, te je li pacijent kirur£¿ki ili ne, imaju utjecaj na visinu izmjerene temperature kod sva tri primijenjena postupka mjerenja. Metode: U istra£¿ivanju su sudjelovale 124 osobe, hospitalizirane u JIL-u Op£¿e £¿upanijske bolnice Po£¿ega, a u istra£¿ivanje su uklju£¿eni kirur£¿ki i nekirur£¿ki bolesnici. Mjerenja temperature provedena su od 5. o£¿ujka 2019. do 30. travnja 2019. godine. Ispitanici su podijeljeni u tri skupine: u prvoj skupini od 41 ispitanika temperatura je mjerena od 08-16 sati, drugoj skupini od 42 ispitanika temperatura je mjerena od 16-22 sata i tre£¿oj skupini od 41 ispitanika temperatura je mjerena od 22-06 sati. Rezultati: Uo£¿eno je da je postupak mjerenja temperature na membrani tympani najmanje pouzdan (p=0,000). Vrijeme mjerenja (WilksLambda 0,986, F=0,658, p=0,684) i tjelesno stanje bolesnika (WilksLambda 0,987, F=0,522, p=0,668) nisu imali nikakav utjecaj na vrijednosti izmjerene temperature. Na visinu srednje vrijednosti temperature utjecala je hospitalizacija du£¿a od 2 tjedna (Wilks¡¯ Lambda= 0,677, F=8,560, p=0,000), hranjenje na nazogastri£¿nu sondu (Wilks¡¯ Lambda= 0,751, F=6,116, p = 0,000), pokrivenost plahtom(Wilks¡¯ Lambda= 0,730, F=14,810, p = 0,000) i primjena mehani£¿ke ventilacije kod sva tri postupka mjerenja. Vi£¿e srednje vrijednosti temperature imali su nekirur£¿ki bolesnici kod sva tri postupaka mjerenja. Zaklju£¿ak: Istra£¿ivanje je pokazalo da je postupak mjerenja temperature na membrani tympani manje pouzdan od aksilarnog mjerenja i mjerenja sondom na povr£¿ini ko£¿e. Na pouzdanost mjerenja na membrani tympani mo£¿e utjecati otoskopski pravilno postavljanje senzora na bubnji£¿, nakupine u uhu, slaba vidljivost kod postavljanja senzora i drugi razlozi, a o£¿itane vrijednosti temperature zbog navedenog mogu biti manje od stvarnih £¿to je pokazalo i ovo
%K bolesnik
%K jedinica intenzivnog lije£¿enja
%K tjelesna temperatura
%K neinvazivne metode
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=338799