%0 Journal Article
%T Hlapivi spojevi arome kupre£¿ke janjetine
%A Begi£¿
%A Munevera
%A Gani£¿
%A Amir
%A Krvavica
%A Marina
%A £¿ugum
%A Jelena
%J -
%D 2020
%X Sa£¿etak U okviru projekta utvr£¿ivanja aroma profila razli£¿itih hrvatskih vrsta janjetine £¿iji je osnovni cilj bio ponuditi jednostavnu i pouzdanu analiti£¿ku metodu kojom bi se mogla potvrditi njihova autenti£¿nost povezuju£¿i ih sa zemljopisnim podru£¿jem uzgoja, izvr£¿ena je analiza hlapivih spojeve arome kupre£¿ke janjetine uzgojene na Kupre£¿koj visoravni (BiH) na oko 1200 m n.v. Znatna teritorijalna odvojenost (horizontalna i vertikalna) Kupre£¿ke visoravni od hrvatskih podru£¿ja na kojima je istra£¿ivanje organizirano (Lika, Dalmatinska zagora, otoci Pag i Cres) te razlike u njihovim prirodnim obilje£¿jima doprinos su sigurnijem dono£¿enju zaklju£¿aka o mogu£¿im biomarkerima janje£¿eg mesa koji bi se s obzirom na florni sastav mogli povezati s odre£¿enim zemljopisnim podru£¿jem uzgoja. Analizom hlapivih spojeva toplinski obra£¿ene kupre£¿ke janjetine na GC-MS, metodom mikroekstrakcije na £¿vrstoj fazi (SPME) te odre£¿eni metodom plinske kromatografije s masenom spektrofotometrijom (GC-MS), izolirano je ukupno 66 spojeva, od £¿ega 14 aldehida (61,55 % ukupne povr£¿ine pikova), 10 alkohola (7,78 %),12 ketona (12,11 %), 8 alifatskih ugljikovodika (1,23 %), 7 aromatskih spojeva (9,63 %), 3 heterocikli£¿ka spoja (0,95 %), 1 furan (1,34 %), 2 kiseline i 3 estera (3,75 %), 4 terpena (0,94 %) te 3 sumporna spoja (0,73 %). U odnosu na dalmatinsku, pa£¿ku, li£¿ku i cresku janjetinu, aroma kupre£¿ke janjetine sadr£¿i 3 hlapiva spoja (2 ketona i 1 ester) koja nisu utvr£¿ena u navedenim vrstama janjetine. Nadalje, aroma kupre£¿ke janjetine sadr£¿i znatno vi£¿e C-7 aldehida (16,24 %), ketona 2,3-oktadienona i 2-oktanona (9,96 %) te dugolan£¿anih alkana (0,71 %) koji se u literaturi navode kao pa£¿ni markeri, ali i znatno manji broj i udio terpena (0,94 %) koji se u literaturi spominju kao mogu£¿i pouzdani biomarkeri zemljopisnog podru£¿ja uzgoja. S obzirom da su terpeni isklju£¿ivo metaboliti biljaka (biljke dvosupnice ih sadr£¿e znatno vi£¿e nego jednosupnice) koji se uglavnom izravno iz hrane ugra£¿uju u £¿ivotinjska tkiva, terpenski profil janjetine mo£¿e ukazivati na podru£¿je uzgoja janjadi (efekt teritorija). Sude£¿i prema aroma profilu (markerima pa£¿e), a osobito terpenskom profilu kupre£¿ke janjetine, kupre£¿ki pa£¿njaci i livade obiluju bogatom biljnom masom u kojoj dominiraju trave, dok su biljke dvosupnice (bogate aromatskim spojevima) manje zastupljene. Za pouzdanije rezultate potrebno je provesti dodatna istra£¿ivanja botani£¿kog i kemijskog sastava flore kupre£¿kih pa£¿njaka i livada, £¿ije £¿e se rezultati povezati s odgovaraju£¿im spojevima arome janje£¿eg mesa
%K kupre£¿ka janjetina
%K aroma profil
%K hlapivi spojevi janjetine
%K kupre£¿ka pramenka
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=343790