%0 Journal Article
%T Path analiza prinosa hibrida kukuruza tolerantnih na su£¿u i komponente prinosa s obzirom na datum sjetve
%A Galusha
%A Tomie
%A Juki£¿
%A £¿eljko
%A Kmail
%A Zaher
%A Mason
%A Steve
%J -
%D 2019
%R 10.5513/JCEA01/20.1.2106
%X Sa£¿etak Postoji relativno malo podataka o utjecaju razli£¿itih rokova sjetve na komponente prinosa zrna kukuruza (Zea mays L.). Istra£¿ivanje s ciljem odre£¿ivanja utjecaja klimatskih prilika i svojstava hibrida na prinos i komponente prinosa kada se hibridi siju u razli£¿itim rokovima, provedeno je u 2013. i 2014. godini u Mead-u, Nebraska, SAD. Rani (FAO 450 i 480) i kasni (FAO 630 i 650) hibridi kukuruza s pove£¿anom tolerantno£¿£¿u na su£¿u (DroughtGard) te kasni (FAO 610) hibrid kukuruza slabije tolerantnosti na su£¿u (non-DroughtGard) posijani su u 3 razli£¿ita roka u obje godine istra£¿ivanja. Prosje£¿ni prinos zrna iznosio je u 2013. godini 10,8 ¡À 1,3 t/ha, a u 2014. godini 13,6 ¡À 1,6 t/ha i malo se razlikovao izme£¿u rokova sjetve. Prinos zrna kasnih DroughtGard i non-DroughtGard hibrida (109, 112 i 114 CRM) bio je 13 ¡À 1,9 t/ha, a ranih DroughtGard hibrida (97 do 100 CRM), 11 ¡À 1,6 t/ha, pri £¿emu su kasni DroughtGard hibridi i non-DroughtGard hibrid ostvarili sli£¿ne prinose. Najve£¿i direktni utjecaj na prinos ranih DroughtGard hibrida pokazali su broj klipova po metru kvadratnom (R = 0,53**) i broj zrna na klipu (R = 0,44**), a kasnih DroughtGard hibrida, broj klipova po metru kvadratnom (R = 0,54**) i masa zrna (R = 0,57**). Na razlike u prinosu zrna izme£¿u hibrida koji su pripadali razli£¿itim vegetacijskim skupinama, najvi£¿e su utjecale komponente prinosa. Sli£¿ni prinosi zrna izme£¿u DroughtGard i non-DroughtGard hibrida koji su ostvareni u razli£¿itim rokovima sjetve, nastali su zbog razlika u kompenzaciji komponenata prinosa
%K komponente prinosa
%K kukuruz
%K path analiza
%K prinos
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=318364