%0 Journal Article
%T HRVATSKO POSTAJE GLOBALNO KULTURNI M¨¦TISSAGE: OD SELJA£¿KOGA RUPCA DO GRA£¿ANSKE KRAVATE
%A £¿apo £¿mega£¿
%A Jasna
%J -
%D 2009
%X Sa£¿etak Devedesete su godine pro£¿loga stolje£¿a razdoblje intenzivne konstrukcije simbola hrvatskoga identiteta. Jedan izme£¿u tih projekata ¨C kreacija pri£¿e o hrvatskoj provenijenciji kravate ¨C koju potpisuje privatna neprofitna ustanova nazvana Academia Cravatica ¨C analiti£¿ki je zanimljiv ne samo zbog prire£¿ivanja manje ili vi£¿e spektakularnih kulturnih doga£¿anja nego i zbog vje£¿toga baratanja s ikoni£¿kim postmodernim konceptima fleksibilnih identiteta, koncentri£¿nih krugova i razina pripadnosti, interakcije i mije£¿anja kultura i sl. U radu su predstavljene odabrane "kravatolo£¿ke" akcije u organizaciji Academie Cravatice, a potom se kroz povijest £¿irenja, promjena i resemantizacija rupca hrvatskih seljaka analiziraju mijene kojima je taj predmet bio izlo£¿en od 17. stolje£¿a do danas. Kroz povijest difuzije, transformacija i resemantizacija rupca hrvatskih seljaka/vojnika mijene su se doga£¿ale na nekoliko razina. U dru£¿tvenom smislu, od selja£¿kog (vojni£¿kog) odjevnog predmeta postao je dijelom gra£¿anskog odijela. U prostornom smislu, s relativno uskog zemljopisno definiranog prostora ra£¿irio se dru£¿tvenim prostorom suvremenoga gra£¿anstva, koje se zbog globalnosti zemljopisno (teritorijalno) ne mo£¿e pobli£¿e odrediti. Promotre li se etnonacionalni razmjeri mijene, uo£¿avaju se brojne resemantizacije: od predmeta kao dijela regionalne kulture jedne hrvatske etnije u susretu hrvatskih vojnika sa svojim europskim kolegama postaje nacionalnom oznakom. Potom, preuzimanjem u europske odjevne stilove biva inter-nacionalnim ili trans-nacionalnim kulturnim dobrom u kojemu se susre£¿u i kreoliziraju razli£¿ite tradicije, htijenja i konteksti. Kona£¿no, od devedesetih godina 20. stolje£¿a naovamo, posebno nastojanjima Academie Cravatice, u predmet se upisuju nacionalni, hrvatski sadr£¿aji, dakle ponovno se konstruira kao nacionalna oznaka. Istodobno dobiva i inter- i trans-nacionalne sadr£¿aje jer se progla£¿ava simbolom europske, odnosno gra£¿anske kulture i znakom nekih temeljnih civilizacijskih i op£¿eljudskih vrijednosti (ljudskog dostojanstva, slobode i odgovornosti). Autorica zaklju£¿uje da akcije kojima Academia Cravatica promovira svoju filozofiju (a preko nje Potomac d. d. i marku Croata) samo na prvi pogled ispisuju po£¿eljan projekt hrvatskog identiteta (u smislu u kojemu Bauman i Hall govore o identitetu kao o projektu). Me£¿utim, o njima valja govoriti i kriti£¿ki jer implicitno ili eksplicitno koriste evolucijski, europocentri£¿ni i patrijarhalni diskurs
%K identitet
%K rubac
%K kravata
%K Hrvatska
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=61523