%0 Journal Article
%T Klasi£¿na£¿i£¿uporabna£¿naglasna£¿norma£¿u£¿onima£¿ aloglotskog£¿postanja
%A Runji£¿-Stoilova
%A Anita
%J -
%D 2017
%R 10.22210/govor.2017.34.09£¿
%X Sa£¿etak Neprihvatljivost silaznih naglasaka na nepo£¿etnim slogovima u rije£¿i op£¿e je naglasno pravilo u standardnome hrvatskom govoru. To je staro pitanje oko kojeg polemike ni danas ne jenjavaju. Neka istra£¿ivanja (£¿kari£¿ i sur., 1987; £¿kari£¿, 1999a, 1999b, 2002; Varo£¿anec£¿kari£¿, 2001, 2003; £¿kari£¿ i Varo£¿anec-£¿kari£¿, 2002) pokazuju kako u op£¿em hrvatskom postoji otvorena mogu£¿nost silaznih naglasaka na nepo£¿etnim slogovima u posu£¿enicama. Pri prihvatu posu£¿enica otvaraju se barem dvije naglasne mogu£¿nosti: o£¿uvanje izvornog mjesta silaznog naglaska ili prebacivanje naglaska na prethodni slog. U ovom se radu uspore£¿uje odnos klasi£¿ne i uporabne naglasne norme, odnosno ispituje se pojavnost silaznih naglasaka na nepo£¿etnim slogovima aloglotskih onima. Na uzorku od 60 ispitanika, studenata hrvatskog jezika i knji£¿evnosti Filozofskog fakulteta u Splitu, ispitivana je govorna produkcija 35 aloglotskih onima te po£¿eljnost pojedinih naglasnih oblika u 58 aloglotskih onima, poput Andaluzija, Lombardija, Palagru£¿a, Kaledonija, Sicilija, Milano i sl. U ve£¿ini ispitivanih rije£¿i uo£¿ena je prevaga u korist prve naglasne mogu£¿nosti ¨C o£¿uvanja izvornog mjesta silaznog naglaska. Izgovarano je tako Andalu£¿zija, Lomba £¿ rdija, Palagru £¿ £¿a, Kaledo £¿ nija, Mila£¿no, ali primjerice S¨¬c¨©lija
%K klasi£¿na naglasna norma
%K onim
%K silazni naglasak
%K uporabna naglasna norma
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=294023