%0 Journal Article %T Samoobrana aristotelovske prirodne filozofije na prijelazu iz 16. u 17. stolje£¿e: Georgius Raguseius i Matija Frki£¿ %A Girardi-Kar£¿ulin %A Mihaela %J - %D 2018 %X Sa£¿etak U ovom se £¿lanku, na tekstovima dvaju hrvatskih aristotelovaca na prijelazu iz 16. u 17. stolje£¿e: Georgiusa Raguseiusa (druga polovica 16. stolje£¿a ¨C 1622) i Matije Frki£¿a (Matthaeus Ferchius, 1583¨C1669), aristotelizam tog razdoblja prikazuje u njegovu poku£¿aju da se othrva opasnostima novovjekovne prirodne znanosti od koje se osje£¿a ugro£¿en u trenucima njezina nastanka, tj. da se obrani od opasnosti koju za aristotelizam predstavlja Galilei. Pote£¿ko£¿u za to tuma£¿enje predstavlja £¿injenica da ni jedan ni drugi autor ne polemizira s Galilejem. Obojica konstatiraju nedosljednost u peripateti£¿koj filozofiji i, da bi ju ispravili, odustaju od nekih bitnih pojmova aristotelovske filozofije. Obojica se udaljavaju od £¿ortodoksnog aristotelizma£¿, a da se pritom ne pribli£¿avaju jedan drugome. Da bi odr£¿ao razliku izme£¿u podmjese£¿nog i nadmjese£¿nog svijeta u smislu jaza izme£¿u filozofije prirode i matematike, Raguseius odustaje od pojma analogije bi£¿a. Frki£¿ev zadatak bio je te£¿i. On priznaje astrologiju-astronomiju kao matematiku i istodobno kao filozofiju prirode; odustaje od pojma etera ili pete supstancije i tvrdi da je nebo vatra. Time je osigurao da astrologija-astronomija jest prirodna filozofija. Ostaje mu problem da astrologija-astronomija jest matematika: budu£¿i da je astronomija-astrologija i znanost o nebeskoj supstanciji ¨C vatri, koja je istovrsna sa zemaljskom vatrom, ona, po Aristotelovu na£¿elu, da se matemati£¿ka to£¿nost smije tra£¿iti samo kod bi£¿a koja nemaju materije, ne bi smjela biti matematika. Da bi dokinuo jaz izme£¿u pete supstancije i zemaljskih supstancija, jaz izme£¿u vje£¿nog i stvorenog, Frki£¿ se odlu£¿uje za tezu da za zemaljsko i nebesko podru£¿je vrijedi ista matematika. U daljnje se zaklju£¿ke nije upustio. Iako se ni Raguseius ni Frki£¿ nisu upustili u polemiku s Galilejem, odre£¿ivanje mjesta astronomije i matematike u sustavu peripatetizma u razdoblju nastanka novovjekovne prirodne znanosti nedvojbeno je zahtijevalo revizije nekih peripateti£¿kih stavova %K Matija Frki£¿ (Matthaeus Ferchius) %K Georgius Raguseius %K astrologia-astronomia %K analogija bi£¿a (analogia entis) %K peta supstancija (quinta substantia) %K eter %K matematika %K Galileo Galilei %U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=318043