%0 Journal Article
%T Dijakronijski pogled na mocijske imenice
%A Horvat
%A Marijana
%A Mihaljevi£¿
%A Milica
%J -
%D 2019
%R 10.31724/rihjj.45.1.2
%X Sa£¿etak U £¿lanku se analiziraju mocijski odnosi u odabranim hrvatskim gramatikama i rje£¿nicima do objavljivanja Par£¿i£¿eva rje£¿nika 1901. godine. Propituje se jesu li i na koji na£¿in stari hrvatski gramati£¿ari obra£¿ivali mocijske odnose te u kojoj su mjeri mocijski parnjaci zastupljeni u rje£¿nicima. S jedne strane, i gramatike i rje£¿nici ovjeravali su uporabnu situaciju i pisanu praksu, a s druge strane, pokazatelji su autorske inventivnosti u popunjavanju postoje£¿ega leksi£¿koga fonda novim sastavnicama, a takvi su rje£¿otvorni prinosi bili uobi£¿ajeni u predstandardizacijskoj fazi hrvatskoga jezika. Stoga su gramatike i rje£¿nici i primjer jezi£¿ne uporabe i izvor za povijesnojezi£¿nu analizu na svim razinama. U ra£¿£¿lambu su uklju£¿ene tri gramatike i £¿etiri rje£¿nika. Da bi se dobio £¿to bolji uvid u problematiku, odabrani su rje£¿nici koji se me£¿usobno razlikuju opsegom, vrstom i namjenom. Na temelju zaklju£¿aka o poimanju mocijskih odnosa u starijoj hrvatskoj gramatikografiji i leksikografiji uo£¿en je problem povezan sa suvremenom definicijom mocije te ponu£¿en prijedlog za njezinu doradu, bar kad je rije£¿ o povijesnojezi£¿nim istra£¿ivanjima
%K mocija
%K mocijske imenice
%K stare hrvatske gramatike
%K stari hrvatski rje£¿nici
%K povijesna gramatikografija i leksikografija
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=325772