%0 Journal Article %T Pitanje poslijeratnih granica Poljske i Jugoslavije u odnosima dviju dr£¿ava (1945-1946) %A £¿urek %A Piotr %J - %D 2018 %X Sa£¿etak U razdoblju izme£¿u 1945. i 1946. i Poljska i Jugoslavija borile su se za preoblikovanje svojih zapadnih granica. Politici beogradskih vlasti klju£¿no je bilo zadr£¿ati Trst, dok se var£¿avska vlada borila za trajni povratak Vra£¿enog teritorija domovini. Ipak, stvar se komplicirala ponajprije zbog toga £¿to je £¿ehoslova£¿ka pretendirala na nekada£¿nju njema£¿ku £¿lesku (K£¿odzko, Ko£¿le, G£¿ubczyce, Racib¨®rz, Krkono£¿e). Osim toga, poljsko-£¿ehoslova£¿ki odnosi su i tako ve£¿ bili napeti zbog davnog grani£¿nog sukoba na podru£¿ju Spi£¿a i Orave te Cieszy¨½ske £¿leske (Zaolzie). S ciljem ubla£¿avanja situacije, u poljskoj se diplomaciji pojavila koncepcija tzv. slavenske arbitra£¿e, za £¿ijeg je £¿elnika predlo£¿en Josip Broz Tito. Poljska strana poku£¿ala je utjecati na Tita za vrijeme njegovog slu£¿benog posjeta Poljskoj u prolje£¿e 1946. godine. Jugoslavenski se vo£¿a u odnosima s poljskom stranom neslu£¿beno opredijelio za stav koji je zauzela Var£¿ava. U£¿inio je to prije svega zato £¿to mu je bilo stalo do toga da na pari£¿koj mirovnoj konferenciji Poljska podupre jugoslavenske teritorijalne pretenzije na nekada£¿nja talijanska podru£¿ja. Osim toga, jugoslavenska je propaganda u tom cilju iskoristila uzvra£¿en posjet poljske delegacije Jugoslaviji u jesen 1946. Bez obzira na brojna obe£¿anja potpore s poljske strane, Tito je vrlo pa£¿ljivo pristupao cijeloj situaciji i i£¿£¿ekivao stav Staljina. Op£¿enito su i SSSR i Jugoslavija zagovarali odr£¿avanje statusa quo, tj. priznavanje nekada£¿nje njema£¿ke £¿leske Poljacima, a ostavljanje Zaolzia unutar granica £¿ehoslova£¿ke %K Jugoslavija %K poslijeratne granice Poljske %K Tito %K poljsko-£¿ehoslova£¿ki sukob %K Vra£¿eni teritorij %U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=317342