%0 Journal Article
%T IZME£¿U ETNOMUZIKOLO£¿KIH I DRU£¿TVENIH KANONA: POVIJESNI IZVORI O SVIRA£¿ICAMA NARODNIH GLAZBALA U HRVATSKOJ
%A Ceriba£¿i£¿
%A Naila
%J -
%D 2001
%X Sa£¿etak Osnovni je poticaj za ovo istra£¿ivanje bilo £¿iroko rasprostranjeno uvjerenje da £¿ene ne sviraju narodna glazbala, a pogotovo da ih nisu svirale u pro£¿losti. Pokazalo se da obje sastavnice ove teze ne stoje te da ne/vidljivost svira£¿ica ovisi o (etno)muzikolo£¿kim i dru£¿tvenim kanonima. U okviru etnomuzikologije, njihova je nevidljivost uvjetovana etnomuzikolo£¿kim ograni£¿avanjem na narodnu glazbu, njezine produkte i njezine najreprezentativnije predstavnike. No, (etno)muzikolo£¿ki su kanoni dio dru£¿tvenih kanona, pa se stoga ne radi o tome da ih se jednostavno odbaci. I dana£¿nje svira£¿ice ¡ª ¡ª iako u shva£¿anju vlastita glazbenog i rodnog puta mogu nagla£¿avati fluidnost, promjenljivost i performativnost rodnih identiteta ¡ª na neki na£¿in moraju pregovarati s istodobno podupiru£¿im i ograni£¿avaju£¿im kanonima ba£¿tinjenima iz pro£¿losti. Polo£¿aj £¿lanice obitelji i polo£¿aj sudionice u nacionalnointegracijskim i modernizacijskim procesima temeljne su pozicije koje su u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stolje£¿a u Hrvatskoj omogu£¿avale £¿enama da njihovo glazbeni£¿tvo pretegne nad njihovim rodom. To su ujedno iste pozicije koje svira£¿ice dijele sa svira£¿ima. Preostale su se £¿enske pozicije temeljile upravo na nekima od stereotipa o £¿enskom rodu (od svira£¿ice kao pripadnice tzv. ljep£¿ega spola do svira£¿ice kao bestidnice te nali£¿je stereotipne £¿ene u svira£¿ici kao mu£¿kara£¿i) ili se pak radilo o pozicijama (samo)negiranja ozbiljnog glazbeni£¿tva (svira£¿ica kao zamjena za odsutnog svira£¿a i svira£¿ica priru£¿nih i zamjenskih glazbala)
%K narodna glazba
%K glazbenice
%K povijest
%K Hrvatska
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=53124