%0 Journal Article
%T Apofasti£¿ke konstrukcije u hrvatskom jeziku na razme£¿u retorike i sintakse
%A Grade£¿ak
%A Tanja
%A Kru£¿i£¿
%A Barbara
%A Van£¿ura
%A Alma
%J -
%D 2019
%R 10.31724/rihjj.45.2.10
%X Sa£¿etak Analizom mnogih retori£¿kih sredstava mo£¿e se utvrditi kako je njihova u£¿inkovitost utemeljena na suglasju vi£¿e jezi£¿nih razina, od fonolo£¿ke do sintakti£¿ke i da se upravo u njihovoj konstrukcijskoj simboli£¿koj strukturi, u smislu Langackera (1987), koja povezuje fonolo£¿ku i zna£¿enjsku razinu mo£¿e na£¿i razlog njihovoj univerzalnosti i uporabnoj vrijednosti otpornoj na protok vremena. Jedna od retori£¿kih figura koja se analizom politi£¿kog i javnog diskursa op£¿enito pojavila kao vrlo uspje£¿na u svojoj retori£¿koj funkciji uvjeravanja jest i apofaza ili pretericija (£¿kari£¿ 2008) jer u formi negacije sadr£¿aja zapravo privla£¿i pozornost slu£¿atelja i stvara koncept koji se, na prvi pogled, £¿eli negirati. Apofasti£¿ke se strukture naj£¿e£¿£¿e rabe u svrhu difamacije ili neizravne pohvale osoba ili pojava i oslanjaju se na izazivanje zanimanja slu£¿atelja stvaranjem odre£¿enih o£¿ekivanja na temelju nao£¿igled negiranog sadr£¿aja. Korpusna analiza tipi£¿nih apofasti£¿kih konstrukcija u hrvatskom jeziku na primjerima iz politi£¿kog i medijskog diskursa u korpusu hrWaC pokazala je da se npr. zavisne objektne re£¿enice nakon glagola govorenja vrlo £¿esto rabe kao metoda uvo£¿enja odre£¿enog pojma ili sadr£¿aja koji se, povr£¿inski gledano, £¿eli negirati suprotnim ili isklju£¿nim re£¿enicama. Tako se pretragom korpusa na slu£¿ajnom odabiru 100 re£¿enica s konstrukcijom Ne £¿elim re£¿i da¡­, ali/nego/no¡­ utvrdilo da je £¿ak 26 % primjera imalo tipi£¿nu apofasti£¿ku funkciju uvo£¿enja odre£¿enih tvrdnji zaobilaznim putem, tj. njihovom negacijom: Pritom ne £¿elim re£¿i da ona la£¿e, nego samo to da imamo isklju£¿ivo njezinu stranu pri£¿e. Polaze£¿i od konstrukcijske naravi jezi£¿nih izraza, u radu £¿emo detaljno analizirati tipi£¿nu sintakti£¿ku strukturu apofasti£¿kih konstrukcija s fokusom na pretericijske primjere i ulogu slo£¿enih re£¿enica u stvaranju £¿eljenih retori£¿kih i kognitivnih u£¿inaka
%K retorika
%K sintaksa
%K vi£¿estruko slo£¿ene re£¿enice
%K kogntivna lingvistika
%K uokvirivanje
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=334053