%0 Journal Article
%T Fenomenologija odnosa nacionalnoga i kulturnoga identiteta u hrvatskom dru£¿tvu
%A Brezovec
%A Erik
%J -
%D 2019
%R 10.21464/fi39208
%X Sa£¿etak Cilj je rada analizirati fenomenologiju me£¿uodnosa nacionalnoga i kulturnoga identiteta u hrvatskom i prikazati na£¿ine na koje ukotvljenost nacionalnog i kulturnog identiteta u hrvatskom dru£¿tvu generira percepciju pojedinca prema individualnom izri£¿aju hrvatstva. Da bi se uop£¿e moglo govoriti o ovom procesu bitno je definirati odnos kulturnoga i nacionalnoga identiteta u Republici Hrvatskoj. Taj odnos karakterizira dualnost utjecaja. Kulturni identitet bitna je sastavnica izgradnje nacionalnoga, koji odre£¿uje smjer kulturalne dinamike. Fenomenolo£¿ka razina teorijske analize u fokus stavlja internalizaciju identitetskih sastavnica. Kako je svijest uvijek intencionalna, odnosno intendira predmet, valja prou£¿iti na£¿ine shva£¿anja izgradnje individualnog identiteta kroz zalihe koje se kolektivno pru£¿aju. Takva vrsta konstrukcije, odnosno internalizacija kolektivnih pretpostavki, pretpostavlja relativnu neovisnost aktera u konstrukciji vlastite zbilje ¨C pojedinac je slobodan formirati zna£¿enje, ali to zna£¿enje stvoreno je unutar odre£¿enoga konteksta i okvira. Taj kontekst na sebi svojstven na£¿in stvara esenciju znanja danu na raspolaganje. Osnovni problem sa znanjem nacionalnog i kulturnog identiteta jest taj da je to znanje omogu£¿eno u dvije dominantne varijante. Pojedinac svoj identitet konstruira kroz varijantu zalihe znanja, dominantnu (ili dostupnu) kroz njegov £¿ivot. Takav proces ostvarenja osobe disperzira nacionalni identitet. U fenomenolo£¿kom smislu, sama koncepcija Hrvata i hrvatstva na razini pojedinca pluralna je i dvosmisleno definirana
%K kulturni identitet
%K nacionalni identitet
%K nacionalizam
%K socijalna konstrukcija zbilje
%K intencionalnost svijesti
%K zaliha znanja
%K smisao
%K dualnost
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=344088