%0 Journal Article
%T Sintakti£¿ko-semanti£¿ki status egzistencijalnih glagola biti, imati i trebati
%A Belaj
%A Branimir
%A Nazalevi£¿ £¿u£¿evi£¿
%A Iva
%J -
%D 2018
%R 10.17234/Croatica.42.12
%X Sa£¿etak Glagolima biti, imati i trebati svojstvena je sintakti£¿ko-semanti£¿ka vi£¿ezna£¿nost. Tako je primjerice biti suzna£¿an kada dolazi kao pomo£¿ni ili kao kopulativni, odnosno kao perifrazni glagol. Samozna£¿nim se smatra onda kada dolazi u re£¿enicama u kojima ne gubi svoje leksi£¿ko zna£¿enje, odnosno u kojima zna£¿i ¡®postojati¡¯, ¡®boraviti¡¯ i sl. (Sili£¿ i Pranjkovi£¿ 2005: 290). Dolazi li u tim i sli£¿nim zna£¿enjima, podvodi se pod egzistencijalne (npr. Sili£¿ i Pranjkovi£¿ 2005, Kuna i Belaj 2013, Belaj i Tanackovi£¿ Faletar 2014, Bra£¿ i Bo£¿njak Botica 2015), odnosno govori se o egzistencijalnim konstrukcijama ili predikatima (Zovko Dinkovi£¿ 2011: 280). Egzistencijalnim glagolima u hrvatskome dosad je uglavnom pristupano s kategorijalnog aspekta (npr. Birti£¿ 2001, Kordi£¿ 2002, Zovko Dinkovi£¿ 2011, Kuna i Belaj 2013), dok se njihov sintakti£¿ki status nije analizirao. Primjerice u dosada£¿njim analizama kategorije egzistencijalnosti, odnosno egzistencijalnih glagola i njihovih dopuna, nije raspravljano o sintakti£¿kom statusu glagola biti u re£¿enicama tipa Nije bilo struje, Luke nije bilo na nastavi, Luka nije bio na nastavi, Luka je u Zagrebu i sl. Je li status glagola biti u svim navedenim primjerima isti? Kakav je sintakti£¿ki status njegovih dopuna? Ista se pitanja name£¿u i kada je rije£¿ o glagolima imati i nemati i dopunama u primjerima Ima/Nema struje, Luke nema na nastavi i sl. ili pak o glagolu trebati i njegovim dopunama u primjerima Luki treba kruh, Luki treba kruha, koji se ovim radom prvi put uvodi u raspravu o egzistencijalnim glagolima. Primjenjuju£¿i metodologiju kognitivne gramatike te ruske i njema£¿ke tradicije gramatike zavisnosti i polaze£¿i od teze da ispra£¿njavanje leksi£¿koga zna£¿enja glagola rezultira njegovom ve£¿om nesamostalnosti, odnosno ve£¿om ovisnosti o obveznoj predikatnoj dopuni, poku£¿at £¿emo do£¿i do odgovora o sintakti£¿ko-semanti£¿kome statusu glagola biti, imati (nemati) i trebati
%K glagol ispra£¿njena zna£¿enja
%K glagol oslabljena zna£¿enja
%K predikatna dopuna
%K adverbijalna dopuna
%K metodologija kognitivne gramatike
%K metodologija gramatike zavisnosti
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=303818