%0 Journal Article
%T Prosti prilo£¿ni junktori u bosanskom jeziku
%A Buli£¿
%A Halid
%J -
%D 2019
%R 10.31820/f.31.2.12
%X Sa£¿etak U radu se govori o prilozima koji mogu vr£¿iti ulogu uvo£¿enja zavisne klauze u sastav slo£¿ene re£¿enice (gdje, kad, kako, odakle, dokle, kamo...). U prvom dijelu rada prikazuje se kako je odnos priloga i veznika predstavljen u gramati£¿koj literaturi i zna£¿ajnijim rje£¿nicima. Taj pregled pokazuje da u literaturi nije napravljeno jasno razgrani£¿enje izme£¿u priloga i veznika, premda se uglavnom priznaje da granica me£¿u njima postoji. U literaturi se mo£¿e prona£¿i pet tipova nejasno predstavljenih odnosa izme£¿u veznika i priloga: progla£¿avanje veznika vrstom priloga; progla£¿avanje priloga vrstom veznika (¡°nepravih veznika¡±); status ¡°veznih sredstava¡± zaklju£¿nih i isklju£¿nih klauza; upotreba izraza ¡°vezni£¿ki prilog¡± i sl. te kategorijalni status odnosnih priloga. U radu je posebna pa£¿nja posve£¿ena rije£¿ima gdje, kad i kako, koje u nekim kontekstima zaista pripadaju prilozima, a u nekim veznicima. Navode se sintaksi£¿ki kriteriji na osnovu kojih se mo£¿e dokazati kad su te rije£¿i prilozi, a kad veznici. U radu se primjenjuje razlikovanje termina veznik, koji ozna£¿ava vrstu rije£¿i, i termina junktor, koji ozna£¿ava vrstu funkcije u re£¿enici
%K junktori
%K prosti junktori
%K prilozi
%K prilo£¿ni junktori
%K veznici
%K slo£¿ena re£¿enica
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=335595