%0 Journal Article
%T Istra u kontekstu politi£¿ko-vjerskih zbivanja na sjevernom Jadranu od kraja 4. do kraja 6. stolje£¿a
%A Zgrabli£¿
%A Marina
%J -
%D 2018
%R 10.32728/h2018.01
%X Sa£¿etak Istra zbog svojega zemljopisnog smje£¿taja nije bila izravno izlo£¿ena pusto£¿enjima u 4. i 5. stolje£¿u, kada je izbjegla gra£¿anske ratove i migracijska gibanja te inva- zije barbarskih skupina. Nakon pobjede kr£¿£¿anstva novoformirana je gradska elita s biskupom na £¿elu od po£¿etka 5. stolje£¿a vodila ra£¿una o graditeljskoj djelatnosti u gradovima, u prvom redu onoj monumentalnoga karaktera, koja je pridonosila promjeni fizi£¿koga izgleda grada. Pritom se lokalne specifi£¿nosti isti£¿u kao jedan od va£¿nijih £¿imbenika u procesu promjena, kao i trajanja ve£¿ postoje£¿ih anti£¿kih vrijed- nosti u politi£¿kom i vjerskom £¿ivotu. Me£¿utim, novije studije nagla£¿avaju kako pre- obrazbe postrimskih gradova nisu posljedica isklju£¿ivo intenzivne kristijanizacije. Upravo je pojava novih pripadnika gradske elite bila povezana s predstavnicima dr£¿avnih vlasti. Ovu pojavu mo£¿emo uo£¿iti ve£¿ u kasnom Rimskom Carstvu te u vri- jeme barbarskih dr£¿ava Odoakra i Teodorika. Me£¿utim, ona se na podru£¿ju Istre ipak najja£¿e o£¿ituje za vrijeme Bizanta, kada je intenzitet odnosa politi£¿koga i vjerskoga u postrimskim kasnoanti£¿kim gradovima najprisutniji, a prepoznati ga mo£¿emo zahvaljuju£¿i ve£¿em broju povijesnih izvora materijalnoga i pisanoga karaktera. Doga£¿aji koji su uslijedili nakon bizantsko-gotskoga rata i Justinijanove rekonkvi- ste biv£¿ih arijanskih podru£¿ja izme£¿u 535. i 555. predstavljali su ujedno i reakciju bizantskoga politi£¿kog vrha i Crkve. Ona je ponajprije bila usmjerena na uklanjanje ostataka arijanskoga krivovjerja te podizanje novih kr£¿£¿anskih objekata £¿iji su inicijatori bili sam car Justinijan, a zatim biskupi, dr£¿avni du£¿nosnici i pripadnici aristokracije. Justinijanovo osvajanje podru£¿ja Ostrogotskoga Kraljevstva izme£¿u Alpa i Jadranskoga mora, uklju£¿uju£¿i i Istru, uzrokovalo je ne samo socijalno-politi£¿ku nego i vjersko-politi£¿ku promjenu. Prerastanje Ravene u politi£¿ku prijestolnicu za vrijeme Teodorikova vladanja predstavlja i za Istru stanovitu prekretnicu u njezinu povijesnom razvoju, iako treba uzimati u obzir i prilike koje zatje£¿emo u Istri i prije nastupa bizantske vlasti
%K Istra
%K Ostrogotsko Kraljevstvo
%K kontinuitet
%K kr£¿£¿anstvo
%K sjeverni Jadran
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=327591