%0 Journal Article
%T Plovidbena ruta sjevernim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccija
%A Pavi£¿
%A Milorad
%J -
%D 2000
%X Sa£¿etak Problemu pomorskih plovidbenih ruta Jadranom u ranim stolje£¿ima novog vijeka nije se u hrvatskoj historiografiji pridavalo dovoljno pa£¿nje. U nastojanju da pridonese boljem poznavanju tog problema, autor je prvenstveno koristio izolar "Viaggio da Venetia a Costantinopoli" talijanskog renesansnog pisca i geografa Giuseppea Rosaccija. Znanstvenom obradom teksta i kartografskih prikaza prezentiranih u izolaru, mogli su se dosta uspje£¿no odrediti uobi£¿ajeni pravci pomorskih plovidbenih ruta Jadranom tijekom 16. i 17. st. Plovidbeni pravac zapo£¿injao je u Veneciji, najva£¿nijem pomorsko-trgova£¿kom centru na Jadranu. Zbog izlo£¿enosti jakim vjetrovima u Mleta£¿kom zaljevu brodovi bi svoj put nastavljali plove£¿i uz sjevernotalijansku obalu. Nadomak oto£¿i£¿a Sv. Nikola navigacijski pravac vodio je dalje du£¿ zapadne obale Istre, s va£¿nijim upori£¿nim punktovima u Rovinju i Puli. Izbiv£¿i na krajnji jug istarskog poluotoka, plovidba se nastavljala kroz Osorski tijesnac, te uz vanjski niz sjevernojadranskih otoka (Silba, Ist, Molat), odnosno od sjevernohrvatskog primorja uz ve£¿e otoke Krk, Rab i Pag, dalje prema jugu. Alternativni plovidbeni pravac uz hrvatsko kopno, od Istre u Podvelebitski kanal u ovom periodu nije bio mnogo kori£¿ten, naro£¿ito zbog opasnosti od senjskih uskoka. Gledano u cjelini, pomorski plovidbeni pravci sjevernim Jadranom, u gotovo nepromijenjenim uvjetima plovidbe brodova na jedra, manje-vi£¿e su ostali isti. Ono £¿to se mijenjalo u datom povijesnom trenutku bila je va£¿nost pojedine plovidbene rute, a samim time i zna£¿enje upori£¿nih to£¿aka na njima
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=18791