%0 Journal Article %T Utjecaj tekstova latinskih rimskih sakramentara na crkvenoslavensku rimsku liturgiju (9. ¨C 14. stolje£¿e) %A KUHAR %A Kristijan %J - %D 2018 %R 10.31745/s.68.6 %X Sa£¿etak Liturgijski tekstovi crkvenoslavenskih sakramentara (Kijevski listi£¿i, Be£¿ki listi£¿i, tzv. Sinajski misal ¨C Sin. Slav. 5N i dr.) ranoga razdoblja crkvenoslavenske rimske liturgije (od 9. do 14. stolje£¿a) pripadaju po svojem tekstolo£¿kom i euholo£¿kom sadr£¿aju rimskomu obredu. Rije£¿ je o euholo£¿kim tekstovima koji imaju liturgijsku funkciju: prire£¿eni su i napisani za slavlje euharistije (mise), a sa£¿uvani su u liturgijskoj knjizi nazvanoj sakramentar, odnosno misal. Rimska tekstolo£¿ka liturgijska tradicija na latinskom jeziku prisutna u srednjovjekovnim sakramentarima dijeli se na dvije grane: gelazijevsku i grgurovsku, koje su se u sjevernoj Italiji i prekoalpskim zemljama (od Akvileje do Salzburga) mije£¿ale stvaraju£¿i novu tekstolo£¿ku tradiciju, tzv. gelazijevsko-grgurovske sakramentare koji su kori£¿teni na tom podru£¿ju. Ovaj rad donosi istra£¿ivanje povijesti crkvenoslavenske rimske liturgije te povijesno-komparativnu analizu latinskih tekstova rimskoga obreda iz dostupnih izvora latinskih sakramentara i starocrkvenoslavenskih Kijevskih listi£¿a te hrvatskih crkvenoslavenskih Be£¿kih listi£¿a, Splitskoga fragmenta misala i Vatikanskoga misala Illirico 4. Na temelju istra£¿ivanja prikazuje se utjecaj latinske rimske liturgijske tekstolo£¿ke tradicije na rane prijevode sakramentar¨¡ s latinskoga na starocrkvenoslavenski jezik (od 9. do 14. stolje£¿a) te na tekstove koji su tradicijom pre£¿li u hrvatsko glagolja£¿tvo nakon reforme liturgijskih knjiga koncem 13. stolje£¿a i stvaranja liturgijske knjige £¿misal po zakonu rimskoga dvora£¿. Istra£¿ivanje je pokazalo da su se u prijevodima s latinskoga jezika na starocrkvenoslavenski jezik prevoditelji slu£¿ili tekstovima rimskih latinskih sakramentara, £¿uvaju£¿i u prijevodima concinnitas i sobrietas Romana, tj. teolo£¿ki izri£¿aj euholo£¿kih tekstova rimskoga obreda. Prema tomu, nedvojbeno se mo£¿e zaklju£¿iti da su najstariji prijevodi starocrkvenoslavenskih euholo£¿kih tekstova kao predlo£¿ak imali rimske latinske tekstove s podru£¿ja akvilejske crkvene jurisdikcije, salzbur£¿ke nadbiskupije i krajevnih crkava koje su bile u doticaju s moravskim i panonskim podru£¿jem, kao i s hrvatskim i dalmatinskim crkvenim podru£¿jem %K crkvenoslavenska liturgija %K hrvatski crkvenoslavenski jezik %K rimski obred %K Kijevski listi£¿i %K Vatikanski misal Illirico 4 %U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=318641