%0 Journal Article
%T Ekolo£¿ko-geografska determiniranost koloniziranja Slavonije u 18. stolje£¿u
%A Skenderovi£¿
%A Robert
%J -
%D 2019
%X Sa£¿etak Krajem 17. stolje£¿a zapo£¿ela je nova kolonizacija Slavonije koja ujedno ozna£¿ava i novu fazu antropizacije slavonskog prostora. Ta faza antropizacije trajat £¿e sve do modernizacijskih procesa polovinom 19. stolje£¿a. Novodoseljeno stanovni£¿tvo najprije se uselilo u brojna opustjelih sela, ali je ve£¿ 1690-ih zapo£¿elo i osnivanje novih naselja. Ona koja su napu£¿tena tijekom Velikog be£¿kog rata ve£¿ su se prije u pro£¿losti dokazala kao dobra za naseljavanje i poljoprivrednu djelatnost, a za novoosnovana naselja tek je vrijeme trebalo dokazati jesu li za to pogodna ili nisu. Stoga je za ovo razdoblje antropizacije i naseljavanja Slavonije naro£¿ito znanstveno zanimljivo i va£¿no promatrati sudbinu novoosnovanih naselja. Naseljenici su u Slavoniju dolazili iz raznih krajeva ¨C ponajvi£¿e iz Bosne i Srbije, ali i iz Like i Gorskog kotara, sredi£¿nje Hrvatske te iz Ba£¿ke i Baranje. Zabilje£¿ena su i doseljavanja njema£¿kih kolonista, ali u relativno malom broju. U ovome radu analiziraju se okolnosti koloniziranja £¿umskog kraja £¿akova£¿kog vlastelinstva te kolonizacija Nijemaca u Osijek i Rumu. Ta dva primjera kolonizacije Slavonije egzemplarni su tipovi naseljavanja £¿umskog i ravni£¿arsko-mo£¿varnog podru£¿ja te pokazuju stvarne utjecaje ekolo£¿ko-geografske uvjetovanosti koloniziranja Slavonije u 18. stolje£¿u, odnosno u kolikoj je mjeri kolonizacija bila odre£¿ena prostorom i biljnim pokrovom (£¿umama), ali i op£¿im zdravstvenim (ne)prilikama koje su utjecale na uvjete £¿ivota, ponajvi£¿e prisutno£¿£¿u malarije u mo£¿varnim podru£¿jima
%K Slavonija
%K 18. stolje£¿e
%K kolonizacija
%K antropizacija
%K £¿ume
%K mo£¿vare
%K malarija
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=342805