%0 Journal Article
%T Preobra£¿aji teorije blagostanja
%A DOKI£¿
%A MARKO
%J -
%D 2016
%X Sa£¿etak U radu se ispituju preobra£¿aji teorije blagostanja, s osloncem na dru£¿tvenopovijesne i ideolo£¿ke prilike koje su utjecale na promjene shva£¿anja uloge dr£¿ave. Prvo se analizira ideja blagostanja u £¿kotskom prosvjetiteljstvu, odnosno stara teorija blagostanja po kojoj dr£¿ava nije izvor blagostanja, ve£¿ je to vlastiti interes. Ova prvobitna teorija blagostanja utemeljena je na u£¿enju £¿kotskih moralnih filozofa koji su, sukladno antropolo£¿kom skepticizmu, smatrali da je samoljublje ona antropolo£¿ka karakteristika koja dovodi do dru£¿tvenog napretka i da samo vlastiti interes mo£¿e motivirati ljude da slu£¿e drugima. Kasnije, uslijed promijenjenih dru£¿tvenih i politi£¿kih prilika, £¿irenjem uvjerenja da je vladina djelatnost neophodna za slobodu i samorazvitak gra£¿ana, polako se napu£¿ta laissez-faire liberalizam, a dr£¿avni intervencionizam postaje klju£¿ni faktor osiguranja dru£¿tvenog blagostanja. U tom smislu analiziraju se promjene u okviru liberalne tradicije u drugoj polovici XIX. i prvoj polovici XX. stolje£¿a. Zatim se detaljno ispituje institucionalizirana dr£¿ava blagostanja kao poseban oblik organizacije kapitalisti£¿kog dru£¿tva poslije Drugog svjetskog rata, i njoj svojstvena moderna teorija blagostanja. Na kraju, prikazana je i kritika dr£¿ave blagostanja i samog pojma blagostanja oli£¿ena kako u djelu najpoznatijih predstavnika neoliberalnog vala, tako i u politikama konzervativno-liberalnih vlada 80-ih i 90-ih godina XX. stolje£¿a
%K Blagostanje
%K dr£¿ava blagostanja
%K dr£¿avni intervencionizam
%K liberalizam
%K protekcionizam
%K sloboda
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=263689