%0 Journal Article
%T Konjugacijski tipovi u hrvatskom jeziku
%A Bo£żnjak Botica
%A Tomislava
%A Jelaska
%A Zrinka
%J -
%D 2019
%R 10.31724/rihjj.45.1.3
%X Sa£żetak Hrvatska je morfologija poprili£żno slo£żena zbog razli£żitih promjena oblika u fleksiji, a te su se promjene nastojale opisati i kategorizirati s razli£żitih pristupa. U prvom se dijelu rada daje kratki pregled hrvatske konjugacijske tipologije po£żev£żi od prve hrvatske gramatike B. Ka£żi£ża (1604.) do posljednje autora J. Sili£ża i I. Pranjkovi£ża (2005.). Iako se broj vrsta kre£że od jedne do deset, podrobnijom se ra£ż£żlambom uo£żava da se broj tipova penje na 29. U drugom se dijelu rada ra£ż£żlanjuju neka na£żela razdiobe na tri skupine (a, e, i) i deset vrsta: brojnost, omjer osnovnih i prefigiranih glagola unutar vrste, posebno pro£żirenost i njezina veza s brojno£ż£żu, odnos brojnosti i £żestote, npr. broj £żlanova svake vrste u rje£żniku koji raste od naj£że£ż£żih 100 do naj£że£ż£żih 6 tisu£ża rije£żi. Gra£żu £żini vi£że od 24 000 hrvatskih glagola koji su podijeljeni u skupine, vrste i razrede s razli£żitim stupnjem £żlanstva unutar vrste. Prva se skupina sastoji samo od jednoga £żlana (glagoli tipa gledati), druga ima tri (glagoli tipa moliti, vidjeti i tr£żati), a tre£ża £żest (glagoli tipa pisati, smijati se, putovati, davati, viknuti i i£żi)
%K glagoli
%K konjugacije
%K glagolska tipologija
%K hrvatski jezik
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=325774