%0 Journal Article
%T Andrija £¿tampar i Institut za higijenu (medicinu) rada, sada Institut za medicinska istra£¿ivanja i medicinu rada
%A £¿ari£¿
%A Marko
%J -
%D 2009
%R 10.2478/10004-1254-60-2009-1914
%X Sa£¿etak U uvodu se isti£¿e da su se u 2008. godini preklopile dvije va£¿ne, me£¿usobno povezane, obljetnice. Prije 120 godina ro£¿en je Andrija £¿tampar. Te je godine ujedno i 50. godi£¿njica njegove smrti. U 2008. navr£¿ilo se 60 godina djelovanja Instituta za higijenu rada (sada Institut za medicinska istra£¿ivanja i medicinu rada), koji je na prijedlog tada£¿njeg predsjednika JAZU Andrije £¿tampara osnovan zaklju£¿kom Skup£¿tine Akademije odr£¿ane 27. prosinca 1947. U prvom dijelu teksta sa£¿et je £¿tamparov bogat £¿ivotni put: od ro£¿enja 1. rujna 1888. u Drenovcu kod Slavonskog Broda, gimnazijskih dana u Vinkovcima, studija medicine u Be£¿u. Ve£¿ kao studenta medicine £¿tampara su zanimali problemi zdravstvenog prosvje£¿ivanja naroda, zalagao se za socijalizaciju medicine i unapre£¿enje javnog zdravstva. Idealima koje je formulirao u studentskim danima £¿tampar je ostao vjeran tijekom £¿itavoga kasnijeg £¿ivota. Nakon £¿to je radio jedno vrijeme kao lije£¿nik (Karlovac, Nova Gradi£¿ka) te bio mobiliziran u vrijeme I. svjetskog rata, nakon zavr£¿etka rata slijedi zna£¿ajan dio njegove aktivnosti na funkciji na£¿elnika Higijenskog odjela u Ministarstvu narodnog zdravlja novostvorene dr£¿ave. Slijedom svojeg ideolo£¿kog programa koji je defi nirao, £¿tampar je utemeljio zdravstvenu slu£¿bu u onda£¿njoj Jugoslaviji, pokrenuo je i omogu£¿io izgradnju brojnih javnozdravstvenih i higijenskih ustanova, pripremio dono£¿enje potrebnih zakonskih propisa i omogu£¿io usavr£¿avanje i specijalizacije velikom broju lije£¿nika u razli£¿itim medicinskim disciplinama. Uvo£¿enjem £¿estojanuraske diktature kralja Aleksandra bio je prekinut £¿tamparov rad u Ministarstvu narodnog zdravlja. U svibnju 1931. £¿tampar je umirovljen. Slijedi vrlo va£¿no razdoblje £¿tamparove aktivnosti kao eksperta u zdravstvenoj organizaciji Dru£¿tva naroda, s vi£¿egodi£¿njim djelovanjem izvan na£¿e zemlje. U tom se dijelu posebno izdvajaju njegovi boravci u Kini gdje je pomagao kineskim vlastima u organizaciji i izgra£¿ivanju javne zdravstvene slu£¿be. U prolje£¿e 1939. nakon povratka u zemlju, potvr£¿en je £¿tamparov izbor za profesora higijene i socijalne medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu (iniciran jo£¿ 1931.). Njegove aktivnosti, u to vrijeme usmjerene na unapre£¿enje medicinske nastave, prekinuo je II. svjetski rat. £¿tampara je uhitila njema£¿ka policija i odveden je u Graz gdje je najprije u zatvoru, a zatim u internaciji proveo sve vrijeme do kraja rata. U svibnju 1945. vra£¿a se u Zagreb i ponovno preuzima du£¿nost profesora higijene i socijalne medicine te funkciju direktora £¿kole narodnog zdravlja. U £¿kolskoj godini 1945/46. £¿tampar
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=55133