%0 Journal Article
%T Razaraju£¿e epidemije gr£¿ke populacije u novije doba
%A Anagnostopoulou
%A Helen N.
%A Kotsiou
%A Antonia
%A Michalaki
%A Vasiliki
%J -
%D 2017
%X Sa£¿etak Posljednjih su stolje£¿a razaraju£¿e za Grke bile epidemije kuge, boginja, gube i kolere. Godine 1816. kuga je pogodila otoke u Jonskom i Egejskom moru, kopnenu Gr£¿ku, Konstantinopol i Smirnu. Mle£¿ani koji su vladali Jonskim otocima uspje£¿no su se borili protiv kuge, za razliku od Osmanlija koji su upravljali ostalim regijama. Godine 1922. kuga se pojavila kod prognanika iz Patra, koje su Turci protjerali iz Smirne i Male Azije. Cijepljenje protiv malih boginja najprije je provedeno u Tesali i izvodile su ga gr£¿ke £¿ene, a gr£¿ki lije£¿nici Emmanouel Timonis (1713., Oxford) i Jakovos Pylarinos (1715., Venecija) napisali su relevantne znanstvene publikacije. Prva kolonija gubavaca otvorena je na otoku Chiosu. Na Kreti je Spinalonga pretvorena u otok gubavaca koji je nakon rata za nezavisnost protiv turske okupacije i ujedinjenja Krete s Gr£¿kom 1913. bio klasificiran kao Me£¿unarodna bolnica za gubavce. Kolera je pogodila Gr£¿ku 1853. ¨C 1854., a donijeli su je francuski vojnici tijekom Krimskog rata i opet tijekom balkanskih ratova (1912. ¨C 1913.) kada su bugarske postrojbe donijele koleru u sjevernu Gr£¿ku. Zbog uzastopnih ratova medicinska pomo£¿ nije bila uvijek dostupna, tako da su se o£¿ajni ljudi vi£¿e puta okretali religiji procesijama u £¿ast lokalnih svetaca, za svoj spas u vrijeme epidemija
%K razaraju£¿e epidemije
%K Gr£¿ka
%K novije doba
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=284671