%0 Journal Article
%T £żempresi i cedrovi u funkciji melioracija i obnove izgorenih povr£żina na podru£żju kr£ża
%A Dobri£ż
%A Boris
%A £żpanjol
%A £żeljko
%J -
%D 2019
%X Sa£żetak U radu su navedene biolo£żke i ekolo£żke zna£żajke, rasprostranjenost, primjena u krajobrazu i gospodarstvu te £żumsko-uzgojne karakteristike za odabrane vrste £żempresa i cedrova koji se najvi£że koriste u £żumarstvu i hortikulturi. Rezimiraju£żi navedeno do£żli smo do sljede£żih £żinjenica: stablo obi£żnog £żempresa je heliofitna vrsta visoka do 30 m. Kserofitna je vrsta. Kod nas se mo£że uzgajati u arealskim razmjerima rasprostranjenja masline. Uzgaja se u hortikulturi i u svrhu £żumskih melioracija. Sjeme mu je adaptirano na po£żare pa se dobro samoobnavlja nakon po£żara. Arizonski £żempres naraste od 12-15 m i nije zahtjevan prema tlu. Pogodan je za podizanje vjetrobranih pojaseva, £żumskih melioracija i u svrhu po£żumljavanja. Atlaski cedar je stablo visine do 40 metara, aridnih podru£żja te za rast i uzgoj treba obilje svjetla. U meliorativnom smislu je zna£żajna £żetinja£ża. Stablo libanonskog cedra dose£że i do 40 metara visine te raste u aridnim podru£żjima. Heliofitna je vrsta. U meliorativnom pogledu je zna£żajna £żetinja£ża. Himalajski cedar je do 50 m visoko stablo. U nas se £żesto uzgaja u primorskim nasadima. Kod nas su cedrovi sa£żeni gotovo isklju£żivo kao dekorativne, hortikulturne vrste dok ih vrlo malo ima, uglavnom u mje£żovitim, kulturama s borovima, prete£żito u Istri i rijetko na obalnom podru£żju (Musapstan-Zadar) ili otocima. Op£żenito sa£żimaju£żi, ove perspektivne mediteranske vrste bi se trebale vi£że koristiti u melioracijama kr£ża, sanaciji izgorenih povr£żina, u £żumarstvu kao gospodarske vrste u mje£żovitim kulturama, pa i u hortikulturi
%K £żempresi
%K cedrovi
%K melioracije
%K kr£ż
%K biologija
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=337465