oalib
Search Results: 1 - 10 of 74 matches for " "
All listed articles are free for downloading (OA Articles)
Page 1 /74
Display every page Item
Hrvatska pavlinska redozajednica i barok u Vara dinu  [cached]
Vladimir Malekovi?
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2006,
Abstract: Prou avanje pavlinske ba tine i njezino sre ivanje 1989. u okviru kulturolo kog projekta zagreba kog Muzeja za umjetnosti i obrt KULTURA PAVLINA U HRVATSKOJ 1244-1786, kao i rezultati pojedina nih istra ivanja objavljenih u posljednje vrijeme na ovu temu, otkrili su nam veliko zna enje umjetni kog stvarala tva pavlinske redozajednice, naro ito njezina lepoglavskog sredi ta, za boravak u Vara dinu. Nakon osamostaljenja hrvatske pavlinske provincije 1701. taj se utjecaj iri i izvan granica vara dinske regije na ostale pavlinske dominije, izme u ostalih na Istru i Hrvatsko primorje, te slovensku i austrijsku tajersku. U temeljima irenja utjecaja pavlinske kulture jesu povijesne i dru tveno-ekonomske promjene, od kojih se smirivanje osmanlijskih posezanja za hrvatskim teritorijima, reformacija i protureformacijska reakcija samo neke dionice historijske pozadine irokog prodora pavlinske barokne kulture u vara dinsko okru je.
Izvori za glazbeni barok u Vara dinu  [cached]
Lovro ?upanovi?
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2006,
Abstract: U ovom tekstu autor spominje pet je mogu ih izvori ta glazbenog baroka u Vara dinu. To su: isusova ka crkva, franjeva ki samostan, samostan ur ulinki, upna crkva Sv. Nikole i, samo uvjetno, Musikverein. Prikazuju i precizno svaki od mogu ih izvora autor nagla ava da o prvom izvori tu ( isusova ka crkva) nije sa uvano ni ta, dok se kod franjevaca (drugo izvori te) mogu na i dosta bogata gra a koju u prvom redu tvore tri oma na rukopisna kantuala s ukupno 51 misom te jo jedan kantual s koralnim misama i gradualima . (To je tzv. Remetine ki kantual iz 1707. i dva kantuala o. Konrada Poto nika iz 1731. i 1732. koji su u Vara din doprli iz Kri evaca nakon ukinu a tamo njeg samostana 1786.) U tre em izvoru, a rije je o samostanu sestri ur ulinki, nalazimo neprocjenjivo bogatstvo glazbene gra e prete no duhovne ali i svjetovne sadr ajnosti to posebno dugujemo velezaslu nom znanstveniku / istra iva u ovoga grada, pok. Kre imiru Fili u. On ju je prvi prona ao i o tome iscrpno prozborio u svom Glazbenom ivotu Vara dina (1972.), a na osnovi njegova teksta bilo je mogu e do i do partitura na temelju kojih je prire ena gra a za (danas ozna en kao povijesni ) koncert s naslovom VARA DINSKI SKLADATELJSKI KRUG S KRAJA XVIII. STOLJE A (1973.). U crkvi Sv. Nikole, kor .upne crkve sv. Nikole, bio je rasadi te duhovnoga glazbenog stvarala tva i inozemnih i vara dinskih glazbenika-orgulja a, me u kojima i (najzna ajnijeg) doma eg sina L. I. Ebnera. to se ti e Musikvereina va no re i da je glazbenim priredbama sudjelovao i L. I. Ebner sa svojom k eri i u enicom Marijom i tada nerijetko izvodio i (svjetovna) djela koncertnog/koncertantnog karaktera, nastala u minulom stolje u. Najzna ajnije za dvadeseto stolje e su ipak Vara dinske barokne ve eri koje stimuliranju istra ivanja i prezentiranja glazbene ba ine hrvatskoga baroknog razdoblja. Prinos je zama an i vrlo znakovit, posebice jer se pokazao iniciraju im putokazom za neke druge glazbene sredine u Hrvatskoj i prvim utkiva em takve gra e u hrvatsku glazbenu svakodnevnicu.
Glazba u Ur ulinskoj pu koj i vi oj djevoja koj koli u Vara dinu  [cached]
Klaudija ?uran
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2008,
Abstract: Godine 1535., u Bresci, u Sjevernoj Ital i, An ela Merici utemeljila je svoj Institut za dobro c ele Crkve. U po etku je njezinim duhovnim k erima bila povjerena zada a katehizac e, a nakon 1612. godine, u Francuskoj su preuzele kolski rad. Ur ulinski je red pre ao c elu Europu pr e negoli je stupio u Vara din, 1703. godine. Odmah po dolasku redovnice su otvorile dva razreda. Godine 1777., carica Mar a Terez a uzdi e pu ku kolu na stupanj vi e djevoja ke, i otada glazba zauzima zna ajno mjesto me u ostalim predmetima. Kasn e je otvoren dje ji vrti , gimnaz a, u iteljska kola. T ekom 242 godine, do nacionalizac e kola od strane komunista, 1945. godine, u osnovnoj koli, a posebno u vi oj djevoja koj, glazba je pratila ivot u enica za vr eme c ele kolske godine. Pjevalo se i sviralo u raznim prigodama, na raznim glazbalima: glasovir, citre, violine, orgulje. Kraljevi: Josip II. te Franjo I. s kraljicom Mar om Lujzom, a kasn e s kraljicom Karolinom Augustom, slu ali su glazbu i prisustvovali priredbama u enica i bili time odu evljeni. Uz veliki broj redovnica i barokni su glazbenici bili nastavnici u ur ulinskim kolama te su skladali svoja djela za potrebe kole i crkve. I danas se izvode neka njihova djela za vr eme “”Vara dinskih baroknih ve eri”. kola je tako er dala i nekoliko poznatih glazbenica.
Propovjedaonica franjeva ke crkve sv. Ivana Krstitelja u Vara dinu iz 17. stolje a : konzervatorsko-restauratorska istra ivanja  [cached]
Velimir Ivezi?
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2006,
Abstract: Konzervatorsko-restauratorska istra ivanja i obrada renesansno-barokne odnosno maniristi ki koncipirane propovjedaonice iz 17. st. pokazali su cjelinu tipi nu za rad pavlinskih radionica 17. st. - crna monokromna obrada arhitekture gotovo u cijelosti sa pozla enim hrskavi nim ukrasima, aplikacijama, profilacijama i skulpturama. Prema usporedbi tipolo kih srodnika nije nikako za isklju iti djelovanje nekih pavlinskih majstora 17. st. uz Ivana Rangera u Vara dinu pa tako i u franjeva koj crkvi na propovjedaonici. Ova je osobita propovjedaonica iz 17. st. najreprezentativnija me u propovjedaonicama u Hrvatskoj iz toga doba.Komparativna istra ivanja izvorne polikromije su ukazala na injenicu da na ukrasnom okviru slike s temom Krunjenje Krista koja se uva u katedrali u Vara dinu postoji vrlo sli an motiv girlandi onom na konkavnom dnu propovjedaonice. Taj rad upu uje na istog, doma eg autora, najvjerojatnije pavlinske provenijencije.Unato dvojbi eminentnih povjesni ara umjetnosti (A. Horvat, D. Bari evi , K. Fili ) o rasporedu brojki 1- 6 - 5 - 7 u natpisu .VINEA DOMINI SERAPHICA 1657. na baldahinu pokazalo se da je to izvorna konstelacija brojeva koja ozna ava godinu posve enja crkve, a koja je potvr ena recentnim konzervatorsko-restauratorskim istra ivanjima na propovjedaonici.
Kronologija radova iz podru ja glazbene ba tine u izdanjima Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vara dinu 1983.- 2009  [cached]
Eduard Vargovi?
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2010,
Abstract: Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije u Vara dinu od svog osnutka 1983. posve uje du nu pa nju istra ivanjima glazbene ba tine Vara dina, ali i drugih tema vezanih za glazbu i glazbenike. Prve tekstove nalazimo u zbornika Vara din iz 1983. godine, u kojem su objavljeni radovi sa znanstvenog skupa 1981. u povodu prvog spomena grada Vara dina. Posljednji radove o glazbi nalazimo u zborniku 800 godina slobodnog kraljevskog grada Vara dina tiskanog 2009. godine. U 25 godi njem razdoblju Zavod je u suradnji s Vara dinskim baroknim ve erima organizirao 9 znanstvenih skupova na kojima se obra ivala glazbena ba tina. Okupiv i vi e od 40 autora s gotovo 60 tekstova Zavod u Vara dinu potvr uje koliko je bogata glazbena ba tina vara dinskoj kraja. Objavljena istra ivanja evidentno su pokazala da je obra en tek manji dio bogatog glazbenog naslje a koje posjeduje Vara din ali i sjeverozapadna Hrvatska. Ovim prikazom eli se ukazati na potrebu trajne brige za na u glazbenu ba tinu, koju vrijedi istra ivati i sa uvati. Ona je sastavni dio na eg bogatog povijesnog naslje a.
Glazbena kola u Vara dinu kao nositeljica kontinuiteta glazbenog ivota grada u posljednjem razdoblju svojeg djelovanja (1936.-2008.)  [cached]
Dada Ru?a
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2008,
Abstract: Glazbena kola u Vara dinu, od svojeg osnutka 1828. godine, u pet je navrata prekidala s radom te nastavljala, m enjaju i pri tom najrazli it e organizac ske oblike: od segmenta gra anske udruge do ustanove lokalne samouprave te od poduzetni kog udru ivanja privatnih u itelja glazbe do statusa dr avne kole. U posljednjem razdoblju svojeg rada, od 1936. godine, kola je bila jedinom glazbenom instituc om grada, koja je od tada do danas o uvala kontinuitet, koji je bio naru en u svim drugim glazbenim instituc ama, po ev i od amaterskih dru tava pa do profesionalnih orkestralnih i glazbeno-scenskih ansambala. Me u osobama, zaslu nim za o uvanje kontinuiteta kole, isti u se: Mar a anjek, Kre imir Fili , Anka St hr, Otil a Petrony-Kader avek, Josip Vrhovski i Mar an Zuber. Segmenti rada, na kojima se temelji o uvanje kontinuiteta, mogu se navesti u deset to aka:1. masovnost u najmla em uzrastu polaznika2. zastupljenost teoretske i prakti ke nastave3. zastupljenost klasi nih i folklornih glazbala4. kvalitetno njegovanje skupnog muziciranja5. briga za razvoj nadarenih u enika6. briga za kvalitetu, obnavljanje i usavr avanje nastavnoga kadra7. oboga ivanje djelatnosti kole inovativnim sadr ajima8. unapre enje mater alnih i prostornih uvjeta te kolske opreme9. suradnja s drugim kolama, amaterskim udrugama i profesionalnimglazbenicima10. sudjelovanje u javnom kulturnom ivotu zajednice. kola danas broji 645 u enika iz grada Vara dina, Vara dinske upan e te jo nekoliko upan a sjeverne Hrvatske, ime uspje no vr i mis u sredi nje glazbeno-obrazovne ustanove tog d ela dr ave te izvori ta stru nih djelatnika u glazbenom profesionalizmu, amaterizmu i obrazovanju, koji danas uspje no rade irom Hrvatske te u inozemstvu. Sa stalnom sv e u da kontinuitet izrasta iz razvoja, kola e nastojati ostvariti i svoje budu e ciljeve, me u kojima se isti e potreba formiranja sredi nje kolske biblioteke, doprinosa obnovi profesionalnog orkestra i glazbeno-scenskog ansambla, ukinutog 1963., te napredovanja u status visoko kolske ustanove, zacrtanog jo u razvojnim planovima iz 1971., kao i sve one ciljeve, koji e iz kreativnih procesa rada kole tek proiza i.
icel o Ivani Brli -Ma urani  [cached]
Stjepan Hranjec
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2006,
Abstract: icelov pristup knji evnom djelu Ivane Brli -Ma urani na inje problem odnosa dje je i odrasle knji evnosti u istom, nacionalnom korpusu, hrvatskom. Pristup potvr uje da upravo umjetni ka vrijednost djela bri e granice izme u tih dviju knji evnosti, to je icel . pozivaju i se na Antuna Barca . osjetio i istaknuo na primjeru stvarala tva Ivane Brli -Ma urani . Kao bitna obilje ja isti e njenu etiku srca koja po iva na autori inim ivotnim, eti kim na elima, ba tinjenim od djeda Ivana, te njezin izraz, a to oboje ini sklad to je klju vrijednosti svakoga knji evnog teksta.
Pregled historiografskih radova o gradu Vara dinu – prilog za Bibliographiu Warasdiensis  [cached]
Ivan Obadi?
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2009,
Abstract: Grad Vara din kao istaknuto kulturno, znanstveno, umjetni ko, obrazovno, upravno i politi ko sredi te sjeverozapadne Hrvatske jo uvijek nema objavljenu bibliografiju radova sa svih podru ja koja se odnose na grad, a koja bi predstavljala putokaz i poticaj za daljnja istra ivanja. S obzirom da rad na jednom takvom op irnom i zahtjevnom znanstveno-istra iva kom projektu jo nije zapo eo, u radu su sakupljeni radovi o povijesti grada i okolice kao prilog za budu u Bibliographiu Warasdiensis. Popis ovdje objavljenih radova predstavlja samo izbor iz bogate bibliografije o povijesti grada. Ovaj izbor radova ograni en je na objavljene radove poslije 1945. godine. U popis radova uklju ene su i biografije i prilozi biografijama istaknutih i poznatih Vara dinaca, te osoba koje su svojim djelovanjem zna ajno doprinijele razvoju grada. U popis radova nisu uklju eni novinski lanci.
Italy and Romania. Diplomacy and Society  [cached]
Sabin Dr?gulin
Sfera Politicii , 2012,
Abstract: Review of Rudolf Dinu, Studi Italo-Romeni. Dipomazia e società, 1879-1914 Italien-Romanian Studies. Diplomacy and Society, 1879-1914, seconda edizione
The safety of Homnawakod herbal formula containing Aristolochia tagala Cham. in Wistar rats
Tripatara Pinpat,Onlamul Winita,Booranasubkajorn Suksalin,Wattanarangsan Jantanee
BMC Complementary and Alternative Medicine , 2012, DOI: 10.1186/1472-6882-12-170
Abstract: Background A dried root of Aristolochia tagala Cham. (ATC) is often used in Thai traditional medicine as an antipyretic, anti-inflammatory agent, muscle relaxant, appetite-enhancing agent, and analeptic. Homnawakod, an important herbal recipe, originally contains ATC in its formula, however, some Aristolochia species have been reported to cause nephrotoxicity due to aristolochic acid (AA) and its derivatives, resulting in ATC removal from all formulae. Therefore, this study investigates the chemical profiles of ATC, the original (HNK+ATC) and the present Homnawakod Ayurved Siriraj Herbal Formulary (HNK), and investigates whether they could cause nephrotoxicity or aggravate LPS-induced organ injuries in vivo. Methods HPLC and LC/MS were used for chemical profile study. Male Wistar rats were randomly divided into groups in which the rats were intragastrically administered distilled water (2 groups), ATC (10 or 30 mg/kg), HNK+ATC (540 or 1,620 mg/kg), or HNK (1,590 mg/kg) for 21 days. A positive control group was administered with single dose 100 mg/kg standard AA-I intragastrically at day 1. Serum creatinine and urea were measured at baseline and at 7, 14 and 21 days of the treatment. On day 22, a model of lipopolysaccharide (LPS)-induced endotoxemia was used. One-way and two-way analyses of variance were performed and a P value of less than 0.05 was considered to be significant. Results The similarity of the HPLC chromatograms of HNK+ATC and HNK could suggest that the qualities of both formulae are nearly the same in terms of chemical profile. The amount of AA-I found in ATC is 0.24%w/w. All experimental groups exhibited similar levels of serum urea at baseline and 7 and 14 days of the treatment. At 21 days, rats received AA exhibited a significant increase in serum urea, whereas the others did not exhibit such toxicity. On day 22, there were no significant changes in LPS-induced renal and liver dysfunction, or LPS-induced mean arterial pressure (MAP) reduction upon administration of ATC, HNK+ATC, HNK or AA-I. Conclusions These results suggest that ATC, HNK+ATC or HNK, at the animal dose equivalent to that used in human, do not cause the acute nephrotoxicity in rats and do not aggravate LPS-induced organ injuries even further.
Page 1 /74
Display every page Item


Home
Copyright © 2008-2017 Open Access Library. All rights reserved.