oalib
Search Results: 1 - 7 of 7 matches for " "
All listed articles are free for downloading (OA Articles)
Page 1 /7
Display every page Item
Propovjedaonica crkve Bla ene Djevice Marije - Kraljice sv. Krunice u Remetincu Konzervatorsko-restauratorska studija  [cached]
Velimir Ivezi?
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2009,
Abstract: Propovjedaonica je u crkvu impostirana 1710. godine kao donacija pukovnika Pavla Pata i a od Zajezde. Jedna je od propovjedaonica visoke umjetni ke vrijednosti toga vremena, kako po tipologiji lica i tretmanu draperije skulptura prikazanih u ivom i pokrenutom kontrapostu tako i po obradi bujne ornamentike akantusova li a i girlandama od cvije a i vo nih plodova. Prema usporedbi tipolo kih srodnika nije nikako za isklju iti djelovanje vrsnih pavlinskih majstora 18.st. i na propovjedaonici remetine ke, neko franjeva ke, crkve. Ova je osobita propovjedaonica s po etka 18. st. jedna od najreprezentativnijih me u propovjedaonicama u Hrvatskoj iz toga doba. Najvi i dio baldahina datira iz 1953. god. i prema procjeni proporcionalnih odnosa pre irok je i previsok za cca 10 cm. Tipolo ki srodnici ili stilske paralele mogu se tra iti u plastici baroknoga drvorezbarstva ne to mla e propovjedaonice u pavlinskom Olimju, ali su prisutne paralele i na nekom drugom crkvenom inventaru sjeverozapadne Hrvatske. Komparativna istra ivanja izvorne polikromije su ukazala na injenicu da girlandni ukrasi imaju dodirnih to aka sa girlandama na oltaru sv. Antuna Padovanskog iz crkve u Remetincu, a jako podsje aju i na sli an motiv girlandi slikanih na konkavnom dnu franjeva ke, tako er crne, propovjedaonice u Vara dinu. S obzirom na tu injenicu i s obzirom na neke druge sli nosti ( koljkasti ukrasi u ni ama, imitacija ebanovine i ujedna enje polikromije s oltarima…), o ito je da je propovjedaonica u nekim tipolo kim crtama srodna i s ranijom maniristi ki koncipiranom propovjedaonicom (oko 1670. god.) franjeva ke crkve u Vara dinu. To su potvrdila recentna istra ivanja i konzervatorsko-restauratorski radovi na obje propovjedaonice.
Barokni oltar sv. Antuna Padovanskog, 17. st.  [cached]
Velimir Ivezi?
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2007,
Abstract: Ovim su tekstom obuhva ena sva izvedena konzervatorsko-restauratorska istra ivanja i radovi na obnovi te revitalizaciji izuzetno jako devastiranog baroknog oltarnog retabla Sv. Antuna Padovanskog iz crkve Kraljice svete Krunice u Remetincu kraj Novog Marofa. Bitne intencije teksta su: opisati izvornik, sve kontaminacije, naknadne interpolacije i neautorske dodatke; ilustrirati opseg devastacije retabla; opravdati etiku primijenjenih konzervatorsko-restauratorskih intervencija i objasniti kompatibilnost izvedenih rekonstrukcija. Govori se i o opravdanosti primjenjenih konzervatorsko-restauratorskih metoda te se ukazuje na nu nost i opravdanost spa avanja preslika na u trb izvornog mramoriziranog sloja koji je stradao ali je i prilikom impostacije retabla anuliran. Crni je preslik kompatibilan sa izvornom polikromijom propovjedaonice, a s kojom je, ini se, oltar, ako ne istovremeno, a onda u kratkom vremenskom intervalu impostiran u tkivo crkve.
Represivna za tita polikromirane drvene plastike  [cached]
Velimir Ivezi?
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2008,
Abstract: Uz konvencionalne metode dezinsekc e pokretne kulturne ba tine (gama zra enje, metil-bromid, visoka ili niska temperatura) u hrvatskoj konzervatorsko- restauratorskoj praksi sve vi e ja a intenc a ka primjeni suvremenih i perspektivnih metoda (argon, uglji ni dioksid). Kombinac a nekih konvencionalnih i suvremenih metoda (metil-bromida sa argonom, npr.) te toksi nih i reaktivnih mater ala pokazala se u nekim slu ajevima funkcionalnom metodom, ali najoptimaln om se ipak ini metoda modificiranja zraka du ikom u dezinsekc skoj komori. Neizostavan dio konzervatorsko-restauratorskog postupka je i preventivna i integralna konzervac a umjetnina – novo podru je restauriranja umjetnina koje se tek po inje razv ati. Profilaksa i stalni monitoring nad zbirkama tako er su bitan dio njege i za tite spomenika kulture.
Ivan Krstitelj Lalangue i hrvatskokajkavska knji evna tradicija ili Lalangue i Krle a – Novo poglavlje u genezi Balada  [cached]
Denis Peri?i?
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2008,
Abstract: Kako bismo inkorporirali radove Ivana Krstitelja Lalangea (Jean Baptiste Lalangue, Joannis Baptistae Lalangue, 1743. – 1799.) u cjelinu hrvatskokajkavske knji evnojezi ne tradic e, istaknuli smo neke primjere prethodnih medicinskih tekstova u knjigama autora poput Jurja Muliha, no Lalangueova djela (Vrachtva ladanyszka, Kratek Navuk od Mestrie pupkorezne, Izpiszavanye vrachtvenih Vod Horvatzkoga y Szlavonszkoga Orszaga, Nachin Jabuke zemelyzke szaditi i Nagovorni Lizt) zasigurno su pionirske hrvatskokajkavske medicinske knjige. Lingvisti ka analiza dovela nas je do zaklju ka da su Lalangue i njegovi prevoditelji (Platu i , Klimpacher) rabili medicinsku terminolog u na na in usustavljen u Belosten evu odnosno Jambre i evu rje niku. Me u mnogim sljedbenicima Lalangueova nadahnuta stila, jedan od najva n ih je Jakob Lovren i , i to u drugom d elu svoje knjige Petricza Kerempuh iliti Chyni y sylenye chloveka prokshenoga (1834.). No, glavna to ka u kontekstualizac i Lalangueova diskursa svakako je usporedna analiza prvih stranica njegove knjige Vrachtva ladanyszka i pjesme Sectio anatomica iz Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krle e. Ova usporedna analiza pokazuje da je Krle a bio sna no nadahnut Lalangueovim tekstom, to se u ovom radu dokazuje putem desetorih intertekstualnih signala, od kojih su mnogi i vi e nego bjelodani. Tako er, ova analiza je ujedno i (jo jedna) naznaka da geneza Krle inih Balada i nadalje d elom ostaje neistra enim podru jem.
Samostanski kompleksi u povijesnoj jezgri Vara dina  [cached]
?ur?ica Cvitanovi?
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2006,
Abstract: U povijesnoj jezgri Vara dina nalaze se monumentalni barokni samostani s crkvama najzna ajnijih katoli kih redova, Isusovaca, Franjevaca i sestara Ur ulinki.- Ranobarokna isusova ka crkva sv. Marije gra ena je 1642.-1646. a kolegij od 1679.-1691. Ideator nacrta kompleksa je Isusovac Juraj Matota. Crkva spada u skupinu isusova kih crkava sjeverne provenijencije podunavlja koja se razlikuje od rimskog tipa. Bli i joj je uzor mati na crkva sv. Katarine u Zagrebu. U sklopu se nalazi i gimnazija ponovno gra ena u 18. st. a izolirana je zgrada konvikta sa sjemeni tem koju su krajem 17. st. gradili doma i graditelji. Kolegij i zvonik su gradili tajerski graditelji.- Franjevci su na srednjovjekovnoj lokaciji podigli trokrilni dvokatni samostan tradicijski slo en oko klaustra od 1626.-1678. dogradiv i u dvori tu i spojivi sa samostanom zgradu infirmarija (nemo nice) sa apotekom. Povisili su srednjovjekovni zvonik 1641. Crkvu sv. Ivana Krstitelja podiju nad temeljima poru ene srednjovjekovne crkve. Pozvali su graditelja iz Graza Petera Rabbu koji je od 1650.-1655. gradio ranobaroknu crkvu po uzoru na monumentalne isusova ke crkve. Tipolo ki je identi na vara dinskoj isusova koj crkvi koja joj je mogla uz grada ke crkve biti uzorom.- Samostan Ur ulinki s crkvom Ro enja Isusova grade redovnice nakon dolaska iz Bratislave. Od 1716. do 1723. dovr ena je crkva s glavnim samostanskim krilom kao prva stilski barokna gra evina. Samostan je produljen jednim krilom orijentiranim prema dvori tu dovr enog nakon 1743. Uz ta barokna krila dogra uje doma i graditelj Jacob Erber unutra nje krilo konvikta sa .kolom za pitomice 1777. u rokoko stilu. U monumentalnom sklopu iznimno je rje enje vitkog pro elja sa zabatnim tornjem kojeg pokriva barokno-oblikovana ploha pro elja, nad ra lanjenom donjom zonom. Motiv tornja takvog tipa nastao je me u prvima u srednjoj Europi.
Izvori za glazbeni barok u Vara dinu  [cached]
Lovro ?upanovi?
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2006,
Abstract: U ovom tekstu autor spominje pet je mogu ih izvori ta glazbenog baroka u Vara dinu. To su: isusova ka crkva, franjeva ki samostan, samostan ur ulinki, upna crkva Sv. Nikole i, samo uvjetno, Musikverein. Prikazuju i precizno svaki od mogu ih izvora autor nagla ava da o prvom izvori tu ( isusova ka crkva) nije sa uvano ni ta, dok se kod franjevaca (drugo izvori te) mogu na i dosta bogata gra a koju u prvom redu tvore tri oma na rukopisna kantuala s ukupno 51 misom te jo jedan kantual s koralnim misama i gradualima . (To je tzv. Remetine ki kantual iz 1707. i dva kantuala o. Konrada Poto nika iz 1731. i 1732. koji su u Vara din doprli iz Kri evaca nakon ukinu a tamo njeg samostana 1786.) U tre em izvoru, a rije je o samostanu sestri ur ulinki, nalazimo neprocjenjivo bogatstvo glazbene gra e prete no duhovne ali i svjetovne sadr ajnosti to posebno dugujemo velezaslu nom znanstveniku / istra iva u ovoga grada, pok. Kre imiru Fili u. On ju je prvi prona ao i o tome iscrpno prozborio u svom Glazbenom ivotu Vara dina (1972.), a na osnovi njegova teksta bilo je mogu e do i do partitura na temelju kojih je prire ena gra a za (danas ozna en kao povijesni ) koncert s naslovom VARA DINSKI SKLADATELJSKI KRUG S KRAJA XVIII. STOLJE A (1973.). U crkvi Sv. Nikole, kor .upne crkve sv. Nikole, bio je rasadi te duhovnoga glazbenog stvarala tva i inozemnih i vara dinskih glazbenika-orgulja a, me u kojima i (najzna ajnijeg) doma eg sina L. I. Ebnera. to se ti e Musikvereina va no re i da je glazbenim priredbama sudjelovao i L. I. Ebner sa svojom k eri i u enicom Marijom i tada nerijetko izvodio i (svjetovna) djela koncertnog/koncertantnog karaktera, nastala u minulom stolje u. Najzna ajnije za dvadeseto stolje e su ipak Vara dinske barokne ve eri koje stimuliranju istra ivanja i prezentiranja glazbene ba ine hrvatskoga baroknog razdoblja. Prinos je zama an i vrlo znakovit, posebice jer se pokazao iniciraju im putokazom za neke druge glazbene sredine u Hrvatskoj i prvim utkiva em takve gra e u hrvatsku glazbenu svakodnevnicu.
Vinogradarstvo grada Vara dina u srednjem vijeku  [cached]
Sre?ko Ljubljanovi?
Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Vara?din , 2006,
Abstract: Radnja tretira vinogradarstvo grada Vara dina u srednjem vijeku, tj. od vjerojatnih po etaka u XII. st. do 1526. g. Gradski vinogradi prostirali su se na obroncima Vara dinsko-topli koga gorja ponad sela Kneginca. Vara dinci su tu imali vinograde jo prije nego li je Vara din progla en slobodnim kraljevskim gradom. Na stanovit na in njihova je zasluga to je Vara din postao slobodnim kraljevskim gradom, jer je budu i ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. za svoga zato eni tva u Knegincu 1203.-1204. bio u prilici da upozna Vara dince, kojima se, postav i kraljem, odu io za njihove usluge daju i mu 1209. gradske slobode i povlastice. U prostrani zemlji ni posjed, kojim je kralj obdario grad, spadao je i Kneginec. Njega grad naziva svojim posjedom, a vinograde knegine kim vinogorjem (promontorium Gnegincz, Kneginch). U XV. st. grad je morao odbiti mnoge nasrtaje okolnih velika a i vlastelina na svoje posjede. Uspjelo mu je obraniti Kneginec, pa je, to vi e, na tom dijelu i uve ao svoj posjed.Dvije najve e skupine posjednika knegine kih vinograda bili su gra ani(I) i knegine ki kmetovi (iobagiones, coloni). Posljednji su u najve em broju slu ajeva u ivali i obra ivali gradske vinograde. Ne to vinograda dr ali su i kmetovi iz drugih sela s gradskoga podru ja, ali i stanovnici i izvan njega, primjerice iz Bi kupca, posjeda zagreba kog biskupa, pa i pojedini plemi i (nobiles). Posebnu kategoriju vlasnika inile su crkvene i ine institucije: vara dinske crkve sv. Nikole i sv. Vita, samostan sv. Ivana krstitelja, crkva u Knegincu, crkva sv. Vita u Zamla i, gradska bolnica, bratov tina sv. Nikole i crkva bl. Djevice u Bi kupcu. Dosta je pobo nih itelja darivalo dijelove svojih vinograda crkvama, ali ne da ih u ivaju, ve da novac od njihove prodaje iskoriste za podizanje kakve kapelice, prozorska stakla, izradu kale a i sl.Mo e se zaklju iti da se u drugoj polovici XV. st. na gradskom podru ju, u golemoj ve ini u knegine kom vinogorju, nalazilo 70-tak vinograda, ne ra unaju i njihovo usitnjavanje diobama. Vinogradi su se u uskim trakama protezali padinama bregova, zavr avaju i u dnu koljosjecima (virgulti). Povrh vinograda nalazile su se drvene klijeti, u kojima se uz alat i pribor uvalo i vino, pa ih stoga izvori naj e e nazivaju podrumima (cellarii). Vinogradi su bili povezani putovima, o ijem se odr avanju brinuo gradski magistrat.Vinova loza se u gustom nasadu uzgajala uz kolac. Od ampelo-tehni kih radova najva niji su bili obrezivanje, kopanje i berba. Izvori ni ta ne govore o sortimentu vinove loze ni boji vina, ali se analogijom s kasnijim podacima mo e z
Page 1 /7
Display every page Item


Home
Copyright © 2008-2017 Open Access Library. All rights reserved.