oalib
Search Results: 1 - 10 of 100 matches for " "
All listed articles are free for downloading (OA Articles)
Page 1 /100
Display every page Item
Povezanost do ivljaja roditeljske kompetentnosti i emocionalne izra ajnosti s intenzitetom roditeljskog stresa majki  [cached]
Eva An?ela Delale
Psychological Topics , 2011,
Abstract: Brojna su istra ivanja emocionalne izra ajnosti i kompetentnosti roditelja vezana uz ishode po djecu te socijalnu i emocionalnu kompetentnost djece, no rijetka povezuju emocionalnu izra ajnost i procjenu kompetentnosti majki s njihovim do ivljajem roditeljskog stresa. Cilj je ovog istra ivanja utvrditi doprinos samoprocjena roditeljske kompetentnosti i emocionalne izra ajnosti majki u obja njenju intenziteta roditeljskog stresa majki estogodi njaka te ispitati potencijalni medijacijski u inak odabranih individualnih obilje ja majki na povezanost izme u sociodemografskih obilje ja i intenziteta roditeljskog stresa majki estogodi njaka. Primjenom je hijerarhijske regresijske analize u uzorku 329 majki djece estogodi njaka dvjema grupama prediktora obja njeno ukupno 27.4% varijance intenziteta roditeljskog stresa. Sociodemografske varijable obja njavaju 5.2% varijance intenziteta roditeljskog stresa majki, pri emu zna ajno samostalno pridonosi varijabla broj djece u ku anstvu. Od individualnih obilje ja roditelja koji obja njavaju dodatnih 22.2% varijance kriterija zna ajni su samostalni prediktori negativna emocionalna izra ajnost i zadovoljstvo majki ispunjavanjem roditeljske uloge. Ve a negativna emocionalna izra ajnost majki i manje zadovoljstvo ispunjavanjem roditeljske uloge povezane su s ve im do ivljajem intenziteta roditeljskog stresa majki. Nije utvr en medijacijski u inak emocionalne izra ajnosti i do ivljaja kompetentnosti majki na povezanost izme u njihovih sociodemografskih obilje ja i intenziteta roditeljskog stresa. Dobiveni rezultati pridonose spoznajama o me uodnosu odabranih individualnih obilje ja majki i roditeljskog stresa te unaprje ivanju suvremenih modela roditeljskog stresa.
Efekti anksioznosti i depresivnosti na prepoznavanje emocionalnih izraza lica  [cached]
Tamara Milovanovi?,Domagoj ?vegar,Igor Kardum
Psychological Topics , 2013,
Abstract: Na uzorku od 58 sudionika odabranih predispitivanjem s obzirom na izra enost crte anksioznosti ispitani su efekti anksioznosti i depresivnosti na uspje nost, u estalost i brzinu prepoznavanja emocionalnih izraza lica. Anksioznost je procijenjena Upitnikom anksioznosti kao stanja i crte li nosti (STAI), a depresivnost Beckovim inventarom depresivnosti (BDI). Emocionalni su izrazi lica kori teni u istra ivanju preuzeti iz baze The Karolinska Directed Emotional Faces (KDEF). Kori teno je 70 fotografija emocionalnih izraza lica, od toga 35 lako i 35 te ko prepoznatljivih. Zadatak je sudionika bio to br e i to nije prepoznati podra aje prezentirane na ekranu ra unala. Osobe niskog stanja anksioznosti to nije su prepoznavale lako prepoznatljive emocionalne izraze lica, dok su osobe visokog stanja i crte anksioznosti br e prepoznavale radostan izraz lica. Kada se radi o te ko prepoznatljivim emocionalnim izrazima, sudionici visoki na crti anksioznosti sporiji su od nisko anksioznih prilikom davanja odgovora "iznena enje" te imaju i du e prosje no vrijeme reakcije pri prepoznavanju pozitivnih emocija. Rezultati dobiveni na ekstremnim skupinama sudionika s obzirom na razinu anksioznosti i depresivnosti pokazuju da anksiozne osobe te ko prepoznatljive izraze lica e e prepoznaju kao prestra ene, a nisko depresivne osobe kao radosne. Razmotrene su teorijske i klini ke implikacije dobivenih rezultata.
Strategije emocionalne regulacije u ispitnim situacijama: Doprinosi osobina li nosti, kognitivnih procjena i ispitnih emocija  [cached]
Irena Buri?,Izabela Sori?,Zvjezdan Penezi?
Psychological Topics , 2011,
Abstract: Kognitivne procjene studenata o relativnoj va nosti nekoga ispita te sposobnostima i vje tinama potrebnim za uspje no no enje s ispitnom situacijom, koje proizlaze iz osobnih uvjerenja i osobina li nosti, stvaraju priliku za nastanak emocija i njihovu regulaciju. Emocionalna se regulacija u ispitnim situacijama odvija usmjeravanjem na samo svladavanje ispitnoga zadatka ili usmjeravanjem na do ivljene emocije. Cilj je ovoga istra ivanja bio ispitati zasebne doprinose osobina li nosti, kognitivnih procjena te do ivljenih emocija u obja njenju dvaju na ina emocionalne regulacije u ispitnim situacijama: usmjeravanjem na emocije i usmjeravanjem na zadatak. U istra ivanju je sudjelovalo 295 studenata Sveu ili ta u Zadru, prosje ne dobi od 21 godinu. Provedbom je hijerarhijskih regresijskih analiza utvr eno da studenti enskoga spola, oni s ve im razinama optimizma, s ve im stupnjem percipirane kontrole nad odvijanjem ispitne situacije, ve om efikasno u no enja s eventualnim problemima i ve im razinama ispitne anksioznosti, vi e koriste strategije usmjeravanja na zadatak kako bi regulirali svoje emocije u ispitnim situacijama. Manji stupanj uskla enosti vlastitih ciljeva s na inom odvijanja ispitne situacije te manje razine percipirane efikasnosti prilikom no enja s eventualnim problemima, uz ve e razine ispitne anksioznosti, prediktivni su za kori tenje ma tanja kao strategije emocionalne regulacije u ispitnim situacijama. I na kraju, manji stupanj uskla enosti vlastitih ciljeva s odvijanjem ispitne situacije i vlastite efikasnosti no enja s eventualnim problemima, ali uz percepciju ve e kontrole nad ispitnom situacijom, te ve e razine ispitne anksioznosti, bili su prediktivne za samookrivljavanje kao strategiju emocionalne regulacije.
Povezanost rizi nih i za titnih faktora s prilagodbom roditelja djece koja boluju od cerebralne paralize  [cached]
Tamara Martinac Dor?i?
Psychological Topics , 2012,
Abstract: Cilj je ovog istra ivanja ispitati prediktore prilagodbe roditelja na kroni nu bolest djeteta uklju uju i relevantne varijable unutar modela rizi nih i za titnih faktora (Wallander i Varni, 1998) i to na uzorku i majki i o eva djece s cerebralnom paralizom. U ispitivanje su bili uklju eni roditelji 77 djece s cerebralnom paralizom koja poha aju redovne vrti e ili kole, a u manjoj mjeri posebne ustanove u osam hrvatskih gradova. Ukupno je sudjelovalo 59 bra nih parova – roditelja djece s cerebralnom paralizom te 18 roditelja bez bra nog partnera (ukupno 75 majki i 61 otac). Rezultati ovog istra ivanja pokazuju da pojedini rizi ni i za titni faktori imaju zna ajne izravne efekte na izra enost psihi kih simptoma kod majki i o eva djece s cerebralnom paralizom. Kao zna ajni pojedina ni prediktori su se, ovisno o spolu roditelja, izdvojili problemi u pona anju djeteta, roditeljski stres i neuroticizam. Ve a percepcija problema u pona anju djeteta, intenzivniji roditeljski stres i izra eniji neuroticizam povezani su s lo ijom prilagodbom roditelja. Utvr en je i zna ajni moderatorski efekt pesimizma i obiteljskog funkcioniranja na odnos izme u intenziteta roditeljskog stresa i izra enosti psihi kih simptoma kod majki i/ili o eva djece s cerebralnom paralizom: nizak pesimizam i visoka obiteljska kohezivnost i prilagodljivost imaju za titnu ulogu u situacijama intenzivnoga roditeljskog stresa. Utvr ena je medijacijska uloga roditeljskog stresa u odnosu izme u problema u pona anju kod djeteta i izra enosti psihi kih simptoma kod majki.
Sodelovanje dru be pri ustvarjanju prostorske ureditve in njena povezanost s strukturo vsakodnevne krajine  [PDF]
Beata J. Gawryszewska
Urbani Izziv , 2008,
Abstract: Bivanjski prostor oblikujejo naravni procesi, zna ilni za posamezen kraj, javni prostori v njem in ena enje prebivalcev s krajem. Proces ena enja s krajem spodbuja nastanek sistema zasebnih, dru benih in javnih zelenih povr in. Pojavlja se na formalni, funkcionalni in simbolni ravni zaznave mestnega prostora. Zelene povr ine so lahko zasebna cvetli na korita pod oknom ali gredice pod blokom, skupne zelenice, javne zelene povr ine, parki in drevoredi ... Vse te zelene povr ine so za skupnost zelo pomembne. Krajevnim skupnostim omogo ajo, da se ena ijo s krajino svojega stanovanjskega naselja in z monumentalno krajino, v kateri so ob njihovem naselju zrasla nova stanovanjska naselja. Ena enje s krajem v tem smislu zvi uje standard naselja in simbolizira monumentalno pokrajino. To pa spodbuja njeno prenovo. Primer take strukture so var avsko stanovanjsko naselje, ki sta ga projektirala Poljaka B. in S. Brukalski, delavnice, v katerih so sodelovali srednje olci, in projekt Var avska kraljevska promenada . To so tudi instrumenti, ki oblikujejo dru beno potrebo po objektih za rekreativne in kulturne dejavnosti, po objektih, ki simbolizirajo metropolitanski zna aj mesta.
POVEZANOST RAZVODA BRAKA RODITELJA I SIMPTOMA TRAUME KOD DJECE  [PDF]
Branka ?avarovi?-Gabor
Ljetopis Studijskog Centra Socijalnog Rada , 2008,
Abstract: Istra ivanje je provedeno na uzorku od 397 djece i mladih u dobi od 8 do 20 godina (ve ina je djece u dobi od 8 do 14 godina), koji su tijekom 2005. i 2006. bili u tretmanu Poliklinike za za titu djece Grada Zagreba. Cilj je istra ivanja bio da se ispita povezanost iskustva razvoda braka roditelja i postojanja simptoma traume kod djece koja su klijenti Poliklinike za za titu djece Grada ZagrebaRazina simptoma traume djece ispitana je upitnikom ek-lista simptoma trauma za djecu. koja su do ivjela iskustvo razvoda roditelja to je bio primaran razlog dolaska u Polikliniku u odnosu na djecu koja su upu ena iz drugih razloga. Tako er je ispitana povezanost iskustva razvoda roditelja s izlo eno u nasilju u obitelji i me u vr njacima.Pokazalo se da u ovom klini kom uzorku razvod braka roditelja nije varijabla koja pridonosi razini traumatizacije djeteta. Istra ivanje je pokazalo da najvi e simptoma traume pokazuju zlostavljana djeca.
POVEZANOST INDEKSA I VARIJABLI REZULTATSKE USPJE NOSTI U REKREATIVNOM STONOM TENISU  [PDF]
Jo?ko Sindik,Nicolae Ochiana,Miran Kondri?
SportLogia , 2012, DOI: 10.5550/sgia.120801.se.053s
Abstract: Me u razli itim metodama analize kvaliteta igre stonotenisera, osnovna ideja ovog istra ivanja bila je utvrditi one indikatore (podatke) za ije je prikupljanje dovoljan samo kona ni rezultat u odre enim takmi enjima u ve em broju doga aja: stonoteniskih me eva ili setova. Glavni cilj istra ivanja je utvr ivanje u kojem obimu indeksi i varijable izvedene direktno iz rezultata pojedina nih susreta mogu predvidjeti indekse koji su izvedeni iz kona nog rezultata pojedinca u ve em broju pojedina nih me eva. Istra ivanje uklju uje analizu namjernog uzorka od 956 stonotenisera, koji su se takmi ili na razli itim liga kim nivoima tokom 2007. Rezultati pokazuju da su korelacije izme u pojedina nih varijabli koje su pokazatelji stonoteniserove uspje nosti statisti ki zna ajne. Korelacije izme u indeksa stonoteniserove uspje nosti su tako e statisti ki zna ajne. Tako e, prona li smo pozitivne (i statisti ki zna ajne) korelacije izme u svih direktnih i indirektnih pokazatelja stonoteniserove uspje nosti (osrednje visoke do visoke povezanosti). Povezanost izme u pojedina nih varijabli i indeksa stonoteniserove efikasnosti, s indeksom ukupne uspje nosti, statisti ki su zna ajne. Mo e se zaklju iti da svi indeksi i varijable tuma e specifi ne aspekte stonoteniserove uspje nosti, prognoziraju i ukupnu uspje nost stonotenisera.
POVEZANOST TRENEROVE PERCEPCIJE LOKUSA KONTROLE I MOTIVACIONOG PRISTUPA SPORTISTIMA
Marijana Mladenovi?
SportLogia , 2010, DOI: 10.5550/sgia.s1002029
Abstract: The locus of control is related to the perception of the cause of certain events. It is considereda general personality orientation, a kind of personal disposition, and can be internal and external.When the locus of control is internal, it is said to be autonomous, while external causality can becontrolled (by others) or it can be impersonal (under the influence of a coincidence or luck). Theapproach in working with athletes can be based on supporting autonomy or behavior control.The aim of this explorative research was to determine the type of locus of control of futuresports coaches, the a priori motivational approach to athletes and the potential link between thetwo variables. It has been presumed that coaches with an internal locus of control i.e. those whobelieve that they themselves are in control of events in their lives, would be more inclined, inworking with athletes, to apply the approach based on supporting autonomy. The sampleconsisted of 122 examinees, students of coaching at the College of Sports and Health in Belgrade.The results confirmed the preliminary hypothesis and showed that the autonomous causalityorientation (internal locus) dominates, linked with a supporting approach. The controlling andimpersonal orientations (external locus) are related with the approach which reinforces behaviorcontrol in athletes. Especially relevant is the fact that the approach to athletes which is based on amoderate supporting of athlete autonomy is linked with all three causality orientations. It isrelevant to further investigate which factors, personal and environmental, impact the orientationof the coach towards the supporting approach. Supporting athlete autonomy is an importantissue, not only in a theoretical sense, but practical as well, as it has positive consequences on thepsychological development and mental health of athletes, especially the younger categories.
Uloga socijalne anksioznosti, samootvaranja i do ivljavanja pozitivnih emocija u obja njenju kvalitete prijateljskih odnosa kod studenata  [cached]
Tamara Komadina,Jasminka Jureti?,Ivanka ?iv?i?-Be?irevi?
Psychological Topics , 2013,
Abstract: Oru ani sukobi i nasilje u dru tvu imaju negative posljedice po psiholo ku dobrobit djece i njihova akademska postignu a. Ciljevi su ovog istra ivanja bili usporediti kolski uspjeh djece koja odrastaju u podru jima Hrvatske razli ito pogo enim ratom tijekom 1991.-1995. godine, ispitati u kojoj se mjeri kolski uspjeh djece mo e objasniti odabranim osobnim, obiteljskim i okolinskim varijablama te utvrditi moderira li razina ratnog stradanja podru ja vezu izme u prediktora kolskog uspjeha i djetetova kolskog uspjeha. U istra ivanju je sudjelovalo 414 osnovno kolske djece i roditelja iz ratom manje stradalih i 389 djece i roditelja iz ratom vi e stradalih podru ja Hrvatske. Podaci su prikupljeni upitnicima od djece i roditelja. Utvr eno je kako djeca iz ratom ja e zahva enih podru ja imaju slabiji op i kolski uspjeh od djece iz ratom manje pogo enih podru ja, no prosje ni uspjeh u oba podru ja je na razini ocjene vrlo dobar. Vi estruke regresijske analize pokazuju kako obiteljski socioekonomski prediktori (obrazovanje roditelja i prihodi obitelji) obja njavaju 19% posto varijance kolskog uspjeha, obiteljski procesni prediktori (pozitivno i negativno roditeljstvo i negativne posljedice rata po oca) 14%, okolinski prediktori (broj prijatelja, broj slobodnih aktivnosti, veli ina grada i stupanj ratnog stradanja podru ja) 12%, a osobni prediktori (spol, dob, red ro enja i broj pona ajnih i emocionalnih simptoma) obja njavaju 10% varijance kolskog uspjeha. Stupanj ratnog stradanja podru ja moderira odnos izme u kolskog uspjeha i koli ine djetetovih simptoma, maj ina obrazovanja, obiteljskih prihoda, maj ina pozitivnog roditeljstva, razreda i veli ine grada. Rezultati sugeriraju kako u ratom ja e stradalim podru jima postoji ve a kumulacija rizi nih imbenika za slabiji kolski uspjeh djece, kao i njihovo poja ano djelovanje.
Tribologija polimernih materijala. Dio 1. Trenje i tro enje / Tribology of Polymeric Materials. Part 1. Friction and wear of polymeric materials
Vera KOVA?EVI?,Domagoj VRSALJKO,Witold BROSTOW
Polimeri , 2009,
Abstract: U prvom dijelu rada o osnovama i va nosti tribologije u prirodnim znanostima koje se bave materijalima i u in enjerstvu materijala naglasak je na onom dijelu tribologije koji se bavi polimernim materijalima. Opisana su osnovna na ela, uz navo enje va nosti kvantitativne ispitne metode vi estrukog brazdanja povr ine uzimaju i u obzir viskoelasti nost i krhkost polimernih materijala. Naime, utvr eno je da ispitne metode koje se zasnivaju na mjerenju promjene mase i/ili volumena potro enih estica nisu dovoljno pouzdane. Mogu nost kvantitativne mjere tro enja temelji se na metodi vi estrukog brazdanja povr ine polimernih materijala. Tribolo ka svojstva u korelaciji su s energijom povr ine materijala. / In the first part of this article the foundations and the importance of tribology in the materials science and materials engineering are provided with the emphasis on polymeric materials. The basic principles are described together with the new experimental approach for investigation of the scratch resistance that take into account the viscoelasticity and brittleness of polymer materials. The testing methods based on the wear particles with the measurements of changes in mass and/or volume are not enough reliable. The possibility of quantitative measure of wear is based on the method of multiple scratching of polymer material surfaces. Tribological properties are in correlation with the surface energy of materials.
Page 1 /100
Display every page Item


Home
Copyright © 2008-2017 Open Access Library. All rights reserved.